Upravo kulminira diplomatska aktivnost oko pronalaska mirnog rješenja ukrajinskog rata. Sve vrije na liniji Moskva-Washington-London-Kijev, kao nikad dosad. U Moskvi je danas u terorističkom napadu opet likvidiran visokopozicionirani ruski general, ali koga za to više briga. Važnije su stvari sada u igri – i za Rusiju, i za Ukrajinu, i za Europu, i za svijet.
Kao što smo na Geopolitika newsu u više navrata pisali, ne samo ovih dana, jasno je kako čitavu ovu diplomatsku ofenzivu diktiraju i u konačnici određuju samo dva čovjeka – američki predsjednik Donald Trump, i ruski čelnik Vladimir Putin. Prvi, jer ima golemi utjecaj kao čelnik najmoćnije zemlje svijeta, dok drugi, zato što je on taj koji u svojim rukama drži odluku hoće li, i ako hoće – kada će zaustaviti ruski vojni pohod na ukrajinskom tlu.
Svi ostali u ovoj neviđeno složenoj igri, ako već i nisu samo puki statisti kako sam često znao navoditi u svojim prijašnjim analizama, onda su ipak samo lake figure koje nemaju dovoljnu težinu za prelamanje strateške situacije na pregovaračkom bojnom polju u korist širih europskih, a još manje ukrajinskih interesa.
Meter: Radi se o danima! Presudni trenutak o sudbini Ukrajine, Europe, SAD-a
Susret Putin-Witkoff na simboličan datum američko-ruskih odnosa
Danas je u Moskvi boravio posebni Trumpov predstavnik na samo za Bliski istok, već i za njegovu konspirativnu korespondenciju s Vladimirom Putinom – Steve Witkoff.
Simbolično – današnji, četvrti po redu sastanak Putina i Trumpovog pouzdanika u svega cca dva mjeseca, održan je na 80. obljetnicu povijesnog susreta sovjetskih i američkih trupa na Elbi – na završetku Drugog svjetskog rata na tlu Europe. Ovaj susret simbolizira vojno savezništvo dviju zemalja u borbi protiv nacizma.
Međutim, upravo je sada stigao novi sudbonosni trenutak za Europu i svijet, ali ovoga puta u potpuno drugim okolnostima i s drugim ulogama ključnih igrača!
Nakon višesatnog sastanka u Kremlju, kojem su s ruske strane osim Putina nazočila dvojica ključnih ruskih pregovarača s američkim delegacijama posljednjih tjedana (potonje redovito čine državni tajnik Marco Rubio te ili šef Pentagona Pete Hegseth, ili Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz) – Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov i čelnik Ruskog fonda za izravna ulaganja Kiril Dimitrijev.
Naravno, detalje sastanka je nemoguće doznati, vjerojatno ih još ne zna ni sam Trump koji nestrpljivo čeka povratak Witkoffa u Washington.
Ovdje bih samo ukazao na šturu izjavu Jurija Ušakova za ruske RIA Novosti nakon današnjeg sastanka u Kremlju. Rekao je slijedeće:
- Susret Putina i Whitkoffabio je konstruktivan i koristan i trajao je tri sata;
- strane su razgovarale o mogućnosti nastavka izravnih pregovora između predstavnika Rusije i Ukrajine;
- pregovori su omogućili daljnje približavanje stavova Moskve i Washingtona ne samo o Ukrajini, već i o drugim međunarodnim pitanjima.
Kremlj spreman za sporazum sa SAD-om. Trump: Ruski ustupak je što nije zauzela svu Ukrajinu
Trump će najvjerojatnije odbiti amandmane Kijeva na njegov mirovni prijedlog
Danas smo već izvijestili kako su se ukrajinski i europski dužnosnici usprotivili ovaj tjedan nekim američkim prijedlozima za završetak rata u Ukrajini, te su obznanili svoje prijedloge za pitanja kao što su teritorij i sankcije, o kojima je danas, kao o cjelovitom tekstu, pisao Reuters koji ih je dobio na uvid..
Zato ih ne namjeravam ponavljati, a možete ih pročitati na poveznici ovdje.
Samo bih napomenuo kako je ovaj drugi tekst rezultat razgovora ukrajinskih i europskih dužnosnika u Londonu u subotu, kada je i predan američkoj strani.
Radije ću sada objaviti što o svemu tome u petak, 25. travnja, piše ukrajinski medij Strana.
Ona navodi, kako kaže, dvije nove, dosad neobjavljene točke u Trumpovom planu: Ukrajina ponovno preuzima kontrolu nad branom hidroelektrane Kakhovka u regiji Herson; i Ukrajina ponovno preuzima kontrolu nad Kinburnskom prevlakom na ušću Dnjepra, koja je administrativno dio Nikolajevske oblasti, ali je teritorijalno bliža Hersonskoj oblasti.
Također isti medij podsjeća da su „za Moskvu“crvena linija” mirovne snage iz zemalja NATO-a (o čemu je posljednjih dana bilo nekoliko novih izjava ruskih državnih dužnosnika)“. „Osim toga, mnoge točke Trumpova plana – priznavanje ruskog statusa Krima od strane Sjedinjenih Država, zabrana ulaska u NATO, ukidanje američkih sankcija protiv Rusije uvedenih od 2014. – vjerojatno su unaprijed dogovorene s Rusijom i malo je vjerojatno da je Kremlj spreman prihvatiti da se ti dogovori ponavljaju,“ – navodi Strana.
Međutim, ono što je najzanimljivije, ukrajinski medij piše da je „ također dvojbeno da će Sjedinjene Države prihvatiti (ukrajinske) amandmane“. „U najmanju ruku, zbog prisutnosti klauzule o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, slične članku 5 NATO-a, koji implicira obvezu ulaska u rat protiv Ruske Federacije u slučaju nove invazije. Washington na to nije bio spreman ni pod Bidenom, a sada je još više. Štoviše, ako SAD odbije dati jamstva, onda će to odbiti i europske zemlje (kao što su već u više navrata jasno dale do znanja),“ – navodi inače dobro informirani ukrajinski medij.
„Stoga je vjerojatnost sklapanja mirovnih sporazuma na temelju ukrajinskih amandmana na Trumpov plan, blago rečeno, mala,“ – konstatira Strana.
Dalje kaže kako je posebnost Trumpova plana u tome što o Ukrajini ovisi samo jedno: prekid vatre duž prve crte (na što je Zelenski već dao pristanak). „Većinu kontroverznih točaka – ukidanje sankcija, priznanje aneksije Krima – SAD mogu provesti bez koordinacije s Kijevom ili Europom. Ako se o svim drugim pitanjima dogovore s Ruskom Federacijom.“
Zelenski to može spriječiti samo na jedan način: povlačenjem pristanka na primirje i odbijanjem potpisati ugovor o rudnim bogatstvima Ukrajine. „Međutim, to će imati katastrofalne posljedice za ukrajinsku vladu – nastavak rata bez američke pomoći, koju Europa neće moći nadomjestiti, pogoršanje situacije na frontu, sukob s Washingtonom, bremenit oštrim mjerama Amerikanaca protiv Kijeva, te potkopavanje povjerenja u bilo kakve buduće izjave i obećanja od strane ukrajinskih vlasti“.
Zoran Meter: Dobro došli u Trumpov i Putinov svijet: Ovo je ionako oduvijek bio američko-ruski rat
Krim
Ukrajinski medij osvrnuo se i na pitanje statusa Krima. Evo što o tome piše:
„Zapravo, sve naknadne izjave iz Washingtona – nakon neuspjelog sastanka u Londonu – mogu se promatrati kao reakcija na ono što su predložili Ukrajina i njezini saveznici u Europi. Sudeći po ovim izjavama, Trump je nezadovoljan odugovlačenjem procesa i prijedlogom da se cijeli plan koji je već dogovoren s Rusijom u biti prekroji. Dakle, već je jasno dao do znanja da ne mijenja svoj stav o Krimu. Ovo je prva važna poruka iz niza američkih izjava posljednjih dana.
Jučer je Trump ponovno rekao da će Ukrajini biti teško vratiti Krim jer ga je ukrajinska vlada “upravo dala”: “Sada pitaju, mogu li ga vratiti? Mislim da će to biti vrlo teško učiniti.”
I danas je Trump u intervjuu za magazin Time rekao da će “Krim ostati Rusiji”. “Krim će ostati s Rusijom i Zelenski to razumije i svi to razumiju – on je s njima već dugo”, rekao je američki predsjednik.
Odnosno, opća poruka ovih izjava je da se poluotok neće vratiti Ukrajini. Iz čega za Trumpa logično proizlazi da pravno priznanje njegovog ruskog statusa od strane Sjedinjenih Država neće ništa promijeniti. Istodobno, moguća je razmjena niza drugih Putinovih ustupaka i, općenito, pristanka na zaustavljanje rata.
Trump je također dodao da je “razlog zbog kojeg je počeo rat taj što su (ukrajinske vlasti – ur .) počele razgovarati o ulasku u NATO” (podsjetimo se da je zabrana ulaska u Savez također navedena u Trumpovom planu). U Ukrajini je to opet protumačeno kao da američki predsjednik optužuje Ukrajinu za početak rata.
Općenito, komentari američkog predsjednika u posljednja dva dana sveli su se na to da Ukrajinu tek treba uvjeriti da sklopi dogovor, dok je Rusija već spremna da ga sklopi. Istodobno, glavnim ustupkom Kremlja Trump smatra činjenicu da je Ruska Federacija pristala zaustaviti rat i “ne zauzeti cijelu Ukrajinu”. “Ne mislim da je Rusija prepreka miru”, dodao je Trump.
Druga važna poruka iz Washingtona je objava rokova koje države postavljaju za sklapanje posla. Trump je jučer rekao da pitanje hoće li se SAD povući iz pregovora ako ne bude dogovora treba postaviti “za dva tjedna”.
Odnosno, nakon “udara” Zelenskog i njegovih europskih saveznika na Trumpov plan, počinje novi krug intenzivnih konzultacija o prekidu rata. A u SAD-u, očito, nisu prestali nadati se da će Kijev i Europljani na kraju pristati na američke uvjete.
Pakleni scenarij za Europu na vidiku: SAD-u prekipjelo! Ako nećete mir u Ukrajini mi se povlačimo
Europa odustaje od mirovnih snaga
Važan znak promjene stava Europe bilo je “omekšavanje” stajališta o uvođenju trupa u poslijeratnu Ukrajinu (na Zapadu ih nazivaju mirovnim snagama, iako taj koncept podrazumijeva međusobni pristanak zaraćenih strana na uvođenje takvih snaga).
Britanski mediji od jučer pišu kako su London i Pariz odustali od prvobitnih planova slanja vojske u Ukrajinu.
Prema Timesu, Velika Britanija i Francuska će se ograničiti na slanje vojnih instruktora u Ukrajinu umjesto “borbenih snaga od više tisuća ljudi”. I onda, samo u zapadni dio zemlje. A “glavni fokus bit će na obnovi i ponovnom naoružavanju kijevske vojske pod zaštitom iz zraka i mora”.
Istodobno, čak i za takvu prisutnost, London želi dobiti sigurnosna jamstva od SAD-a, kojih još nema.
Kako izvješćuju novine The Telegraph, premijer Starmer, posjećujući jedan od brodova flote u četvrtak, “ponovio je svoj poziv američkim sigurnosnim jamstvima za britanske i druge zapadne snage raspoređene u Ukrajini da nadziru bilo koji svijet”. Međutim, Trump nije dao takva jamstva.
Podsjetimo, Trumpov mirovni plan, koji su objavili mediji, dopušta raspoređivanje europskih mirovnih snaga u Ukrajini nakon prekida vatre – ali im ne daje već spomenuta američka sigurnosna jamstva. Bez kojih London i Pariz ne žele slati svoje trupe.
Informacija da se London odlučio ograničiti na slanje samo vojnih instruktora (a i oni su upitni zbog nedostatka američkih sigurnosnih jamstava) važna je u kontekstu pregovaračkog procesa.
Podsjetimo, Moskva je bila kategorički protiv uvođenja bilo kakvih NATO trupa u Ukrajinu i to je bio jedan od glavnih problema koji je spriječio postizanje dogovora o okončanju rata.
Tjedna analiza Zorana Metera: Ukrajinska zemlja ide Rusiji, resursi SAD-u, dugovi EU-u, a slava Ukrajini
Sada su, pokazalo se, London i Pariz “promijenili koncept” i ne namjeravaju slati svoje trupe u Ukrajinu. Moguće je da su promijenili svoj stav pod utjecajem Sjedinjenih Država (ranije su mediji sugerirali da bi Washington mogao izvršiti pritisak na Europljane po ovom pitanju).
Također je karakteristično da se informacija o “promjeni koncepta” pojavila neposredno prije današnjeg posjeta Whitkoffa Moskvi.“
