U hrvatskom medijskom sektoru 95 posto tvrtki ima manje od 15 zaposlenih, a samo su četiri u kategoriji velikih poduzeća s više od 250 zaposlenika, pokazala je analiza Jadranskog opservatorija digitalnih medija (ADMO) predstavljena ovog tjedna.
Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić je, predstavljajući analizu ADMO-a, koja se odnosi na razdoblje od 2002. do 2022. naglasio da su u istraživanju odabrani sektori koji se odnose na dnevni tisak i ostale tiskovine, radio, televiziju, internetske portale, novinske agencije i press clipping.
“U tom se razdoblju po broju poslovnih subjekata cijeli sektor značajno povećao”, kazao je Stojčić, naglasivši kako je u 2002. u navedenim medijskim (pod)sektorima djelovalo 373 poslovna subjekta, a u 2022. njih čak 791.
Prema istraživanju, najveći je rast u sektoru internetskih portala jer je 2002. bilo registrirano šest poslovnih subjekata, a dvadeset godina poslije njih čak 286.
Značajan porast je i u djelatnosti press clippinga s porastom od 10 na 77 tvrtki, dok je pad zabilježen u sektoru novinskog tiska. U tom su sektoru 2002. djelovala 102 poslovna subjekta, a 2022. bilo ih je 73.
No, iako je došlo do značajnog povećanja broja poslovnih subjekata u medijskom sektoru, Stojčić ističe kako je došlo do iznimno velike promjene njihove strukture.
“U protekla dva desetljeća, gledano kroz veličinu poduzeća, došlo je do pada s 21,8 na 9,3 zaposlenika u prosjeku po poslovnom subjektu. Znači, prešli smo iz prevladavajuće faze malih poduzeća u neku mikrostrukturu”, zaključio je Stojčić.
U kategoriji velikih subjekata HRT, RTL Hrvatska, Nova TV i Hanza media
Dodao je i kako je čak pedeset posto poslovnih subjekata u sektoru s jednim ili nula zaposlenika, a samo četiri mogu se ubrojiti u kategoriju velikih poslovnih subjekata s više od 250 djelatnika – HRT, RTL Hrvatska, Nova TV i Hanza media.
Pojasnio je i kako se još šest poduzeća može ubrojiti u kategoriju srednjih s više od 10 zaposlenika ali i da je čak 95 posto medijskih tvrtki s manje od 15 zaposlenika.
“Kada govorimo o inovativnosti, mogućnosti investiranja, tehnološkoj ili strukturnoj ekspanziji u medijskom sektoru, ti mali subjekti nisu oni koji to mogu iznijeti”, kazao je Stojčić. Upravo te, kako je Stojčić kazao, mikrosubjekte karakterizira problem likvidnosti, niska razina investiranja, nepovoljan omjer imovine i obveza jer čak trećina tih malih tvrtki ima obveze veće od imovine.
S druge strane, kod srednjih i velikih poduzeća prepoznat je drugi obrazac, indikatori upućuju na dosta oprezno upravljanje što, ocjenjuje Stojčić, nije dobro za medijski sektor jer bi upravo oni trebali biti predvodnici promjena.
Osvrnuo se i na koncentraciju na hrvatskom medijskom tržištu.
”Koncentriranost je većinom umjerena, ali u promatranih dva desetljeća je rastuća iako ne prelazi neke kritične razine.
Izuzetak je jedino podsektor novinskih agencija gdje smo do 2022. došli do stanja da 95 posto prihoda ostvaruje jedna agencija. To ne mora nužno biti pokazatelj nečega lošeg jer postoji situacija prirodnih monopola gdje određeni pružatelj usluga to radi učinkovitije nego neki drugi”, kazao je Stojčić predstavivši i zaključak analize hrvatskog medijskog sektora od 2002. do 2022.
“Oni koji sada dominiraju ovim sektorom su upravo oni koji su najosjetljiviji na strukturalne probleme. Većina je ranjiva, ograničena kapitalom i mogućnošću ulaganja. S druge strane, srednja i velika poduzeća su otpornija, ali su konzervativno pozicionirana i fokusirana na očuvanje”, zaključio je Stojčić.
