Rješenjem Ministarstva kulture i medija 2024. godine je utvrđeno kako arheološko nalazište na poluotoku Sveti Petar u Makarskoj ima svojstvo kulturnog dobra te je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Time su omogućene mjere zaštite primjerene povijesnom značenju ovog lokaliteta pa se zaštitni i drugi radovi mogu poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, a unutar ovog područja nisu dopušteni nikakvi građevinski zahvati, kao ni ostale aktivnosti koje mogu narušiti integritet nalazišta, osim u svrhu prezentacije nalazišta, bez traženja prethodnog odobrenja nadležnoga tijela.
Nakon što je arheološko nalazište proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom, gradonačelnik Zoran Paunović istaknuo je kako je ponosan što su poluotoku Sveti Petar konačno osigurali valorizaciju koju zaslužuje i omogućili izradu projekta kojim će, nakon što se realizira, na dostojan način moći prezentirati ovaj lokalitet od iznimnog značenja za Makarsku.
– Želim zahvaliti svima koji su pomogli, od pokojnog ravnatelja Gradskog muzeja Makarske Marinka Tomasovića, preko Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, djelatnika gradske uprave i Konzervatorskog odjela u Splitu do Ministarstva, koje je prepoznalo naše napore.
Ogroman uspjeh
Radi se o ogromnom uspjehu jer ćemo moći na dostojanstven način zaštititi i prezentirati lokaciju koja je korištena od prapovijesti te svjedoči kontinuitetu života na ovom području, prvenstveno našim građanima, ali i našim gostima – kazao je lani Paunović.
I došao je taj dan prezentacije projekta uređenja arheološkog lokaliteta i šetnice poluotoka Sveti Petar, koji dobiva interpretacijski park ‘‘Čovik i pas‘‘, a koji spaja identitet i turističku atrakciju. Inspiracija cijeloga koncepta počela je kada je na arheološkom nalazištu koje je godinama istraživao Marinko Tomasović otkrivena ni manje ni više nego – kasnoantička keramička tegula s otiscima pasjih šapa.
Uz otiske šapa najboljega čovjekova prijatelja, sagledane su i druge povijesne činjenice, poput freske Posljednje večere iz 18. stoljeća u Zaostrogu, najstarijeg slikovnog zapisa na kojem je prikazan dalmatinski pas. U konačnici će, kako kazuju iz Grada Makarske, nalazište na Svetom Petru, kroz interaktivne sadržaje, urbanu opremu, prostore za posjetitelje i njihove ljubimce, postati mjesto susreta baštine, prirode i suvremenog doživljaja.
Prezentacija je u Makarskoj okupila impresivan tim stručnjaka, koji su tri godine radili na projektu otkrivanja i revitalizacije poluotoka Sveti Petar.
Holistički pristup
Projekt, koji je nastao kroz stručni, pažljivo promišljen i holistički pristup, predstavili su Josip Karamatić, v. d. ravnatelja Gradskog muzeja Makarska, Silva Kukoč, konzervatorica arheologinja iz Konzervatorskog odjela u Splitu – Ministarstva kulture i medija, arhitekt Ivo Vojnović, dr. sc. Silvia Bekavac, izvanredna profesorica i pročelnica Odjela za povijest umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru, te dizajneri Mirna Vulin i Marko Barišić.
U sklopu prezentacije naglašeno je kako se u pripremi projekta vodilo računa o tome da je riječ o prostoru koji ima značajnu arheološku vrijednost, ali i prostoru kojem gravitira velik broj ljudi te koji čini cjelinu s gradskom rivom i Peškerom. Tako je nastala priča koja ima svoj identitet i predstavlja turističku atrakciju.
– Brojni su znanstvenici i umjetnici prepoznali značenje Svetog Petra, kao i dugogodišnji ravnatelj Muzeja i voditelj istraživanja na Svetom Petru, pokojni Marinko Tomasović. Zahvaljujući njemu imamo saznanja koja će biti temelj buduće valorizacije. No Sveti Petar je više od arheologije, poseban je i poziva na akciju, a u ovoj akciji Grad nije sam – kazao je Karamatić, naglasivši kako je siguran da će projekt nakon realizacije biti na ponos Makarske.
Vrijednost arheoloških nalazišta na Svetom Petru potvrdila je i Silva Kukoč.
– Istraživanja na Svetom Petru počela su, s prekidima, još 1992. godine i već tada se dalo zaključiti da se radi o arheološki iznimno zanimljivom nalazištu s kontinuitetom od prapovijesti do novog vijeka. Najveća istraživanja, od 2010. do 2021. godine, proveo je pokojni ravnatelj Tomasović, a ona su potvrdila značenje lokaliteta i zato mi je iznimna čast što predstavljamo projekt uređenja – rekla je Kukoč.
Arhitekt Ivo Vojnović izradio je projekt sanacije i konzervacije arheološkog nalazišta, što je prva faza, dok bi druga ponudila dodatne sadržaje za posjetitelje.
– Ovim projektom konzerviramo i djelomično rekonstruiramo lokalitet, a dali smo i prijedlog kako će prostor biti zanimljiv posjetiteljima. Predložili smo manju pozornicu i dva gledališta, uz obvezno korištenje ukrasnog šljunka koji nije devastirajući. Taj prostor živio bi kroz manifestacije, slično kao splitski Sustipan. Ne sumnjam da će ovaj lokalitet postati biser kulturne baštine Makarske – kazao je Vojnović.
Od 2022. do danas, arheološki materijal pronađen na Svetom Petru pregledali su, klasificirali i digitalizirali studenti zadarskog Sveučilišta pod vodstvom dr. sc. Silvije Bekavac.
– Na osnovi toga materijala počele su se rađati različite ideje kako, ne samo u znanstvenom smislu, slijediti svjetske trendove u interpretaciji baštine. A sada mogu reći da nećemo mi slijediti svjetske trendove jer ih imamo priliku postavljati.
U hrpi materijala pronašli smo zanimljiv nalaz – kasnoantičku tegulu s otiscima psećih šapa. To je bio temelj za jednu širu priču. Kad radite priču, morate znati tko je vaša ciljana skupina korisnika. To nisu samo znanstvenici, nego i turisti, i to ne samo ljetni, već i oni koji dolaze tijekom cijele godine.
‘Baštini treba život‘
Izazov je lokalitet i zaštititi i prezentirati jer bez prezentacije, bez života, baština propada. Bit arheološkog nalazišta nije svrha sama po sebi, nego je ključno povezati ga sa zajednicom i tada će lokalitet sam sebe štititi – istaknula je Bekavac.
Kako su pseće šape s tegule postale temelj za priču koja spaja arheologiju i širu zainteresiranu javnost, a možda i onu koja će se zbog atraktivnosti priče tek zainteresirati, objasnili su dizajneri Mirna Vulin i Marko Barišić, koji su osmislili “zabavniji” dio projekta pod nazivom ‘‘Čovik i pas‘‘ – projekt prezentacije i opremanja šetnice.
Kako tvrde iz Grada, pas iz ove priče je baš dalmatinski pas, jedna od šest autohtonih hrvatskih pasmina. Osim otisaka šapa na teguli, s makarskim područjem ga povezuje i najstariji slikovni prikaz dalmatinskog psa – freska u samostanu svete Marije u Zaostrogu, prikaz Posljednje večere iz 18. stoljeća.
– To je priča od koje smo krenuli, imajući na umu i druge povijesne činjenice te onu da je pas oduvijek bio čovjekov najvjerniji prijatelj i postao član obitelji.
Šetnica je spoj interpretacije i funkcionalnih cjelina kroz urbanu opremu koju bi sutra posebno i zajedno koristili i čovjek i pas, kako i sam naziv projekta sugerira – istaknuli su Vulin i Barišić, spomenuvši brojne zanimljive sadržaje poput interaktivnih ploča, foto-pointa, česmi za posjetitelje i njihove kućne ljubimce, uglavnom sadržaji za čovjeka, psa te čovjeka i psa.
– Sve pozicije na šetnici imat će oznake vezane uz arheološko nalazište, koje ima glavnu ulogu u cijeloj priči, no šetnica će ponuditi dodatne sadržaje za lokalnu zajednicu i posjetitelje – naglasila je Vulin.
Poziv na boravak
– Želimo našim sugrađanima, a potom i gostima, ponuditi prostor koji priča priču, poziva na boravak, otkrivanje i poštovanje prema nasljeđu – istaknula je dogradonačelnica Antonia Radić Brkan, zahvalivši svima koji su pridonijeli ovom važnom projektu.
Nakon javne objave prezentacije projekta ‘‘Čovik i pas‘‘, na društvenim mrežama se oglasila Hrvatska udruga “Benedikt”, neprofitna splitska udruga koja se zalaže za očuvanje hrvatskog identiteta, jednako kao i europske kulturne baštine. Kako su istaknuli, kulturna i sakralna baština bit će u funkciji ‘‘pozorišta” te igrališta za kućne ljubimce.
– Grad Makarska prezentirao je projekt “Čovik i pas” koji ‘‘simbolizira svakodnevicu, jednostavnost i povezanost s prirodom – vrijednosti koje postaju temelj novog poglavlja Makarske kao regenerativne, održive i autentične destinacije”.
Malo manje je naglašeno kako će se projekt postaviti na zaštićenom kulturnom, povijesnom i sakralno-duhovnom lokalitetu značajnom za našu nacionalnu povijest – poluotoku Sveti Petar u Makarskoj.
Zahvaljujući istraživanjima prije svega pokojnog Marinka Tomasovića, ravnatelja Gradskog muzeja Makarska, utvrđeno je da se na lokaciji, uz sadašnju obnovljenu crkvicu svetog Petra iz srednjeg vijeka, nalazilo groblje te samostan – neki kažu benediktinaca, dok je Tomasović zaključio da je riječ o redu augustinaca iz 15. stoljeća.
Grad Makarska u neposrednoj blizini planira igraonicu za pse, a crkvicu svetog Petra pretvoriti u ‘‘pozorište”. Progresivnost i održivost za neke? – naveli su iz Udruge “Benedikt”.
Kako nam je potom kazao predsjednik Udruge Radoslav Zaradić, magistar povijesti i viši arhivist te voditelj Arhiva Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatska udruga Benedikt smatra nedopustivim i grotesknim našu nacionalnu kulturno-povijesnu i sakralnu baštinu staviti u funkciju nekakve pozornice te igrališta za kućne ljubimce, kako to planiraju novim projektom Grada Makarske “Čovik i pas”.
Ležaljke na groblju?!
– Ranokršćansku crkvu svetog Petra, koja je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, s njezine vanjske strane želi se pretvoriti u pozornicu naslanjajući na nju tribinu. Arheološka istraživanja koja su rađena ustanovila su na zaštićenoj zaravni Svetog Petra ukupno 53 groba i tu se, prema grafičkim prikazima koja su prezentirali iz Grada, planiraju postaviti i ljetne ležaljke.
U povijesnoj i arheološkoj literaturi navodi se kako se šire povijesno naselje, samostan i groblje, možda i više njih (u javnosti često spominjano ukapanje i lokacija Makarana stradalih od kuge početkom 19. stoljeća), nalaze uglavnom izvan danas zaštićenog arheološkog pojasa i smatramo da su ključna cjelovita istraživanja prije komercijalizacije samog prostora.
Može se dogoditi da se instalacije za fotografiranje i zabavu naših kućnih ljubimaca potencijalno postave na ili uz vrijedno arheološko nalazište ili nečije posljednje počivalište. Ovim projektom političko vodstvo Grada Makarske iskazuje duboko nepoštovanje prema našemu kršćanskom identitetu, duhovnosti te se ugrožava povijesna arheološka baština poluotoka Sveti Petar u korist turističkih i zabavnih sadržaja – kazao je Zaradić.
