Hrvatska tvrtka SeaCras prva je detektirala i prikazala naftnu mrlju kod Hvara naprednom AI satelitskom tehnologijom. “More nema vremena čekati”, napomenuli su.
Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području luke Hvar, uključujući i dio pripadajućeg akvatorija.
Prema kriterijima iz Priloga I. MARPOL konvencije (Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, IMO), utvrđeno onečišćenje odgovara kategoriji slučajnog izlijevanja ulja/goriva u priobalnom području. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) te Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), takav incident predstavlja narušavanje stanja okoliša i zahtijeva odgovarajuću procjenu i postupanje.
Korištenjem tehnologije tvrtke SeaCras, utvrđeno je da se radi o disperziji naftnog derivata u izrazito tankom filmu na površini mora. Površina detektirane mrlje izvan bazena luke Hvar iznosi približno 8 hektara (80 000 m2) te je prikazana na Slici 1.
Hrvatska još uvijek nema adekvatan monitoring za iznenadna onečišćenja teritorijalnog mora i unutarnjih voda
U kontekstu globalno poznatih slučajeva, važno je istaknuti da su ovako male površine mrlja gotovo nevidljive konvencionalnim metodama. Naime, CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, ne može detektirati ovakve pojave iz nekoliko razloga:
- Prostorna rezolucija dostupnih podataka nije dostatna – rezultati su često nedovoljno precizni.
- Korištenje radarskih podataka iz satelita Sentinel-1 nije primjenjivo u zatvorenim priobalnim područjima s visokom razvedenošću, kao što je slučaj s akvatorijem oko luke Hvar.
SeaCras je primjenom svoje tehnologije, temeljene na analizi satelitskih snimaka iznimno visoke prostorne rezolucije i AI algoritmima, detektirao onečišćenje naftnim derivatima u iznimno tankom filmu i na relativno maloj površini u usporedbi s uobičajenim incidentima izljeva nafte.
Međutim, i ova detektirana pojava predstavlja ekološki incident s potencijalno dugoročnim posljedicama za morski okoliš akvatorija.
Znanstveni tim SeaCras-a nastavit će s detaljnom analizom ovog incidenta, te će predložiti mjere za mitigaciju i odgovor, s ciljem zaštite okoliša šireg područja zahvaćenog akvatorija.
Napomena: Radi se isključivo o internoj studiji poduzeća SEA CRAS d.o.o., čije će rezultate objaviti znanstveni tim društva u formi znanstvenog rada. Cilj ove aktivnosti jest doprinos očuvanju okoliša i morskog ekosustava Republike Hrvatske, kao i jačanje pripravnosti na buduće incidente, koji su – s obzirom na prometnu opterećenost jadranskog akvatorija – izvjesni – poručuju iz tvrtke.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Hvarski gradonačelnik: “Pokrenut ćemo peticiju za zabranu ponovnog pokretanja pumpe!”
Naftna mrlja po hvarskim uvalama donekle se raščistila, nakon što je iscurilo više od 15 tona goriva iz raspadnutog rezervoara benzinske pumpe u Križnoj luci. Intenzivno čišćenje se i dalje nastavlja, a Morski HR doznaje da je za vikend
održan sastanak sa ljudima iz INA-e, u Top Baru
VIDEO: STRAŠNE SNIMKE IZ HVARA “Nafta posvuda pliva i to baš sad…”
Iz Hvara stiže nam još snimki nafte koja se, kako se čini, raširila po uvalama. Snimka koja nam dolazi je iz predjela Šćikov bok. 0:00 /0:40 1× Podsjetimo, i treći dan od izlijevanja dizel goriva iz benzinske postaje u Križnoj luci nastavlja se sanacija posljedica velikog
EKOLOŠKA KATASTROFA NA HVARU Javila se INA: “Spremnik iz kojeg je došlo do istjecanja redovito je održavan, a koncesija nije istekla!”
Nakon istjecanja dizelskog goriva u more i daljnjeg širenja onečišćenja na Hvaru, upit smo poslali u INU. Stigao je njihov odgovor. – Možemo potvrditi da je na marinskoj benzinskoj postaji Ine u lučici Križna luka na Hvaru, tijekom noći došlo do iznenadnog istjecanja dizelskog goriva iz spremnika. Odmah po uočavanju
NAFTA IZLAZI IZ LUKE, ZAGAĐENJE SE ŠIRI Katastrofa u Hvaru nije samo ekološka!?Izvori Morskog javljaju: “Koncesija na benzinsku postaju istekla je prije mjesec dana, tankovi već godinama puštaju naftu i sve se zataškava!”
Križna luka je drugi porat grada Hvara u koji se uplovljava prolazom između otočića Galešnik i hvarske obale. Je li upravo postala žarište nebrige i katastrofa koja nadilazi ekološku? Pukao je tank u Hvaru na INA benzinskoj crpki Križna luka. Navodno je iscurilo ne 17 koliko se ranije pisalo, već
