Na temeljima „Deklaracije o hrvatskom prostoru“ Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske – AAUZ i njezina programa rada za očuvanje njegovih baštinjenih vrijednosti, u Šibeniku je od 24. do 26.04. održan Međunarodni okrugli stol „Ima li prostor skrbnika?“.
– Šibenik i Šibensko-kninska županija nisu tek tako izabrani za domaćine ovog događanja, nego kao primjeri koji pokazuju kako se i u okvirima današnjeg hrvatskog društva mogu postići imponirajući rezultati urbanog i gospodarskog razvoja. Dakako, težište toga uspjeha nalazi se u samom Šibeniku, gradu čiji je prostorni potencijal jedan od najvećih u Hrvatskoj. Zahvaljujući tome, skup u Krešimirovu gradu bio je i prigoda da se na međunarodnoj razini afirmira pomak Hrvatske na putu održivog razvoja, za što su dobivena priznanja inozemnih predavača – rekao je organizator ove sjajne manifestacije, splitski arhitekt Jerko Rošin.
– Naravno, ovaj međunarodni okrugli stol nije organiziran radi pohvala, ma koliko da nam one svima gode, već zato da bude škola dobrih rješenja i mjesto razmjene raznih iskustava kojima ćemo se okoristiti pri rješavanju naših vlastitih prostornih problema; a kojih je iz dana u dan sve više. Inozemni i domaći predavači i panelisti bili su odreda visoke razine znanja, profila raznih struka, jer nema zvanja i zanimanja koji nisu na određeni način tematski vezani uz sudbinu prostora. Šteta je da se u „Kući umjetnosti Arsen“, u kojoj se odvijao ovaj reprezentativni znanstveni događaj, nije okupilo i više od dobro popunjene dvorane, jer ovakvi skupovi su rijetke prigode za dosizanje korisnih znanja za brojne kreativne djelatnosti.
To potvrđuje potrebu što većeg broja ovakvih i sličnih događanja u cilju zaštite hrvatskog prostora, kako bi se što uspješnije osvijestilo čitavu javnost o značaju naše prirodne i kulturne baštine ne samo kao nacionalnog identiteta, već i gospodarskog resursa posebno važnog za turističku djelatnost. Ovakve pouke važne su i za široki dijapazon stručnih zvanja i zanimanja, a posebno za sve one koji svoj radni angažman vide u raznim političkim strukturama, jer oni su ti koji donose odluke na račun kojih se u Hrvatskoj živi bolje ili lošije. Posebnu hvalu za mogućnost organizacije ovog međunarodnog skupa zaslužuje dugi popis gospodarskih subjekata koji su prepoznali njegovu važnost i svojom podrškom doprinijeli da se doista i dogodi. Morski.hr je samo jedan primjer – poručio je Rošin.
Između brojnih akademika, urbanista i arhitekata, na skupu je govorio i glavni urednik našeg portala Jurica Gašpar i to o temi “Devastacija pomorskog dobra”.
D.G.
