EU se sve više okreće Kini za nabavu teško dostupnih rijetkih zemnih metala (poznati po kratici REM na engleskom) i odustaje od prethodnih uvoznih ugovora s Rusijom, izvještava danas UBN.
Kina dominira obradom rijetkih zemnih metala, kontrolirajući preko 90% svjetskog kapaciteta obrade REM-ova koji su ključni za izradu električnih vozila, sofisticiranih mikročipova i tehnologije obnovljive energije. EU tek sada mijenja opskrbu u kontekstu sve većeg trgovinskog rata između Bruxellesa i Washingtona i nada se iskoristiti sve lošije odnose. SAD također gotovo u potpunosti ovisi o Kini u pogledu uvoza REM-a, ali nakon što je Kina ograničila izvoz sedam ključnih REM-a u SAD, EU se nada da će uskočiti i umjesto toga preuzeti izvoz ovih metala, piše BneNews.
Rijetki zemni metali su skupina od 17 kemijskih elemenata koji zapravo nisu rijetki, ali ih je teško pronaći u potrebnim koncentracijama, te ih je teško obraditi jer rude često sadrže prirodne radioaktivne materijale kao što su uran i torij. Elementi se naširoko koriste u širokom spektru proizvoda: od baterija i akumulatora za električne i hibridne automobile, proizvodnju računala, vjetro-turbina, automobilskih katalizatora, televizora, lasera, supervodiča, pa do vojnog naoružanja. Neki od rijetkih metala nužni su za proizvodnju mlaznih motora, sustava navođenja raketa, sustava proturaketne obrane, satelita i lasera. Npr. kemijski element lantan nužan je za proizvodnju instrumenata za noćno izviđanje.
Iskorištavanje rupe nakon trgovačkog rata Kine i SAD-a
Ranije koristeći desetljećima staru “posebnu vezu” sa SAD-om, ta se veza sada ubrzano pokvarila, tjerajući Bruxelles da ojača svoje veze s Kinom navigirajući unutar promjene bez presedana u geopolitičkoj ravnoteži sila koje su vladale od kraja Drugog svjetskog rata. Bruxelles je i dalje oprezan prema Pekingu, ali s obzirom da su odnosi s Washingtonom u raspadu, savez između Kine i EU-a očita je protuteža stavu američkog predsjednika Donalda Trumpa. REM i kritični minerali postali su strateški fokus kreatora politika EU-a koji žele osigurati stabilne i raznolike opskrbne lance.
Godine 2020. zemlje članice EU-a uvezle su 10.700 tona rijetkih zemnih metala u vrijednosti od 72,3 milijuna eura. U to vrijeme Rusija je činila više od polovice ukupnog uvoza po vrijednosti, dok je Kina isporučila 43%, a ostale zemlje pridonijele su sa samo 6,5%. Do 2021. ukupni uvoz porastao je na 16 900 tona, pri čemu je tržišni udio Rusije pao na 27,2%. Udio Kine također je pao na 35,5%, dok su alternativni dobavljači zauzeli sve veći dio tržišta. Vrhunac uvoza rijetkih metala u EU bio je 2022., kada su količine dosegle 18 400 tona ukupne vrijednosti od 145,7 milijuna eura. Kina je ponovno dobila zamah, opskrbljujući 40,2% ukupnog uvoza EU-a, dok je udio Rusije dodatno pao na 24,5%. Značajno je da su drugi dobavljači — uključujući zemlje poput Sjedinjenih Država, Malezije i Australije — povećali svoj udio na 35,3%.
Povećanje uvoza i okretanje prema Kini
Godine 2024. EU je uvezla 12 900 tona elemenata rijetke zemlje u vrijednosti od 101,5 milijuna eura. Kina je dodatno ojačala svoju poziciju, osiguravajući 46,5% ukupnog iznosa, dok se udio Rusije lagano oporavio na 28,7%. Udio ostalih zemalja pao je na 24,8%, odražavajući povećane bilateralne trgovinske tokove između Bruxellesa i Pekinga. Taj trend naglašava širu rekonfiguraciju ključne strategije EU-a za sirovine u svjetlu zategnutih odnosa s Moskvom nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. U isto vrijeme, Kina je ojačala svoju dominaciju u globalnoj preradi i izvozu rijetkih zemnih metala, unatoč naporima EU-a da poveća otpornost lanca.
Dužnosnici EU-a naglasili su potrebu za diversifikacijom i strateškom autonomijom u kritičnim materijalima, ali najnovije brojke pokazuju da blok i dalje uvelike ovisi o vanjskim dobavljačima. “Smanjenje ovisnosti o jednom izvoru ključno je za dugoročne gospodarske i sigurnosne interese Europe”, navela je Europska komisija u nedavnom ažuriranju Zakona o kritičnim sirovinama.
Kina zatvara obruč kontrole nad izvozom vrijednog resursa
