Iz Bosne i Hercegovine je tijekom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda u vrijednosti od 46.168 KM, dok je uvezeno 149.731 kilogram u vrijednosti od oko 1,27 milijuna KM. Vrijednost izvoza meda iz BiH u prvom kvartalu bila je gotovo 10 puta veća nego u istom razdoblju prošle godine, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izvoz je količinski također bio gotovo 10 puta veći, s obzirom na to da je u prva tri mjeseca prošle godine izvezeno svega 86 kilograma meda. Vrijednost uvoza prirodnog meda u prvom tromjesečju iznosila je 1.273.903 KM, što je manje za 7,72 posto nego u istom razdoblju prošle godine, prenosi Srna.
U prvom tromjesečju ove godine uvezeno je 44.860 kilograma meda manje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca iznosila je 3,62 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 0,34 posto.
Med se iz BiH u prvom kvartalu najviše izvozio u Katar – u vrijednosti od 36.432 KM, zatim u Tursku (2.228 KM), Njemačku (1.029 KM) i Švicarsku (1.009 KM). S druge strane, najviše se uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 770.284 KM, zatim iz Srbije (268.923 KM) te iz Turske (234.401 KM).
U istom razdoblju prošle godine, med se najviše izvozio u Ujedinjene Arapske Emirate (1.361 KM), zatim u Tursku (1.089 KM), Austriju (761 KM) i Njemačku (428 KM). Najviše se uvozio iz Hrvatske (832.805 KM), Turske (375.145 KM) i Srbije (172.554 KM).
„Sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jest krivotvorenje meda. Ovaj problem nije prisutan samo u našoj zemlji, nego i na tržištu regije, ali i Europske unije“, navode iz Vanjskotrgovinske komore.
Napominju da se o toj temi raspravljalo i na okruglom stolu o kontroli kvalitete meda na tržištu BiH te važećoj zakonskoj regulativi, kojem su, osim pčelara, nazočili i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.
Iz Komore ističu da nesavjesni subjekti, radi stjecanja ekonomske dobiti, sve češće koriste različite tehnike, tehnologije i supstitute kako bi imitirali svojstva meda i time ostvarili veću zaradu.
„Ide se do te mjere da je ponekad, čak i uz primjenu suvremenih ispitnih metoda, teško utvrditi je li riječ o krivotvorenom medu.
Krivotvorenje meda također se može povezati s neodgovarajućim deklariranjem vrste i podrijetla meda, što se uočava u mnogim analizama, a predstavlja oblik obmane potrošača“, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Iz Komore podsjećaju da kontrolu i nadzor prometa meda preko granice BiH provodi granična veterinarska inspekcija, dok je za službeno uzorkovanje u objektima odobrenima za izvoz, kao i za provođenje audita, nadležan Ured za veterinarstvo BiH.
