Najnoviji proračun NASA-e otkriva velike rezove za svemirsku kapsulu Orion i Mjesečevu orbitalnu postaju Gateway. Ukupan iznos od 18,8 milijardi dolara smanjuje potrošnju za 6 milijardi dolara, što predstavlja pad od 24 posto, dok svemirska agencija istovremeno povećava financiranje za misije s ljudskom posadom na Mjesec i Mars, pišu svjetski mediji.
Novi prijedlog proračuna ne odražava samo politiku Trumpove administracije o smanjenju savezne potrošnje, već označava i promjenu NASA-inih prioriteta . Desetljećima se NASA nalazila u središtu natezanja ne samo oko novca, već i oko pitanja što bi američki svemirski program trebao biti u 21. stoljeću.
Najuočljivija promjena koja će se dogoditi ako proračun bude odobren jest da će svemirska kapsula Orion i Space Launch System (SLS), NASA-in sustav raketa-nosača, završiti s misijom Artemis III zakazanom za 2027. godinu. Već opterećeni značajnim kašnjenjima i prekoračenjima troškova, već su se pojavili pozivi za otkazivanjem ovih projekata u korist naprednijih i isplativijih komercijalnih konkurenata.
Orion je već potrošio 20 milijardi dolara i suočava se s kontinuiranim poteškoćama, uključujući probleme sa sustavom za održavanje života i toplinskim štitom. U međuvremenu, SLS kasni desetljećima i potrošio je 24 milijarde dolara. Još gore, svako lansiranje potrošnog SLS-a košta procijenjenih 4 milijarde dolara i može letjeti samo jednom u dvije godine. Osim toga, kritiziran je kao projekt “Apollo-light” koji koristi tehnologiju Space Shuttlea iz 1970-ih i organiziran je manje kao vrhunski svemirski pothvat, a više kao program za stvaranje radnih mjesta za izborne jedinice Kongresa i zrakoplovne tvrtke.
Uz ove, NASA također gasi projekt Gateway. Izvorno planiran kao ispostava u cislunarnom prostoru (prostoru između Zemlje i Mjeseca) koja bi služila kao stanica za slijetanje na Mjesec i ekspedicije na Mars, naišao je na kritike kao nepotreban, a zbog trenutačnih kašnjenja neće ući u službu sve do sredine 2030-ih. Novi proračun će okončati projekt Gateway i prebaciti dovršene komponente na druge misije.
Ipak ovi rezovi ne odražavaju općenito smanjenje programa Artemis. Upravo suprotno. Proračun dodjeljuje povećanje od 7 milijardi dolara za istraživanje Mjeseca s ljudskom posadom, s dodatnih milijardu dolara koji će ići za projektiranu misiju s ljudskom posadom na Mars, posebno kao protutežu sve ambicioznijim naporima Kine da iskrca astronaute na Mjesec i Mars.
Drugi aspekt proračuna je ukidanje misija koje se smatraju neisplativima u smislu znanstvenih povrata za uloženi novac. Glavni kandidat za otkazivanje je misija povratka uzoraka s Marsa, s proračunom do 11 milijardi dolara, koja ne bi letjela do sredine sljedećeg desetljeća. Druge moguće žrtve mogle bi biti nastavak rada starog opservatorija Chandra X-ray s godišnjim operativnim troškom od 70 milijuna dolara, svemirski teleskop Nancy Grace Roman za proučavanje tamne energije s troškom od 3 milijarde dolara koji je označen kao suvišan u usporedbi s drugim misijama, te 1,161 milijardu dolara za misije znanosti o Zemlji.
Ovo posljednje je bitno jer pokazuje uspon ‘zagovornika’lobista’ koji su desetljećima gurali NASA-u da se odmakne od lansirnih vozila, stanica u niskoj zemljinoj orbiti i misija praćenja Zemlje u korist misija u duboki svemir, ljudskih svemirskih letova i vrhunske tehnologije, prepuštajući pritom mnoge tradicionalne svemirske uloge komercijalnim tvrtkama.
Uz to, proračun napušta projekte zelenog zrakoplovstva i više se usredotočuje na pomoć FAA-u u ispunjavanju direktive administracije za modernizaciju alarmantno zastarjelog američkog sustava kontrole zračnog prometa.
Jedan nedovoljno naglašen dio proračuna je zaokret prema smanjenju američkog sudjelovanja u Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) prije njezine dekomisije i kontroliranog spuštanja iz orbite 2030. godine. Dio razloga može biti proračunski, ali nedavna izvješća sugeriraju da bi ISS mogao biti u gorem stanju nego što se ranije mislilo, s pukotinama i propuštanjem zraka koji prijete da će prisiliti evakuaciju i odlaganje orbitalne laboratorije mnogo ranije nego što se očekivalo. Kao rezultat toga, NASA sve više potiče privatne tvrtke da razviju vlastite svemirske stanice i da ubrzaju razvoj pogonskog sustava potrebnog za spuštanje ISS-a u Zemljinu atmosferu za kontrolirano izgaranje.

“Ovaj prijedlog uključuje ulaganja za istovremeno istraživanje Mjeseca i Marsa, uz očuvanje prioriteta za ključna znanstvena i tehnološka istraživanja,” izjavila je privremena ravnateljica NASA-e Janet Petro. “Cijenim kontinuiranu podršku predsjednika za NASA-inu misiju i radujem se bliskoj suradnji s administracijom i Kongresom kako bismo osigurali da nastavimo napredovati prema postizanju nemogućeg.”