U zagrebačkoj XII. gimnaziji po novom se nudi program prirodoslovno-matematičke gimnazije, a u Zadru, smjer prirodoslovne gimnazije ima i Katolička škola Ivana Pavla II.
Obje škole smatraju da je da su ovi smjerovi nužni i očekuju da će privući dobre učenike. U Zagrebu će se upisivati 26 učenika, a minimalni bodovni prag koji traže je 70 bodova. No, u Zadru, gdje imaju mjesta za 24 sadašnja osmaša, nema bodovnog praga koji bi bio potreban da biste mogli konkurirati za upis, piše Srednja.hr
Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) ranije ponudilo i strukovnim školama za suficitarna zanimanja mogućnost pokretanja gimnazije, ne treba čuditi da nove gimnazijske smjerove otvaraju i druge gimnazije. Tako je MZOM odobrio XII. gimnaziji u Zagrebu pokretanje prirodoslovno-matematičke gimnazije, a Katoličkoj gimnaziji Ivana Pavla II. s pravom javnosti Zadar, pokretanje smjera prirodoslovne gimnazije.
Oba programa bi trebala upisati nove učenike već u rujnu ove godine.
U Zadru ne traže bodovni prag: ‘Na upisima ćemo vidjeti zainteresiranost učenika’
Kada je riječ o novom smjeru prirodoslovne gimnazije u Zadru, u Katoličkoj gimnaziji Ivana Pavla II. nam otkrivaju da su ranije imali dva odjeljenja klasične gimnazije i zatim prije četiri godine uveli treće odjeljenje, opće gimnazije. Međutim, ravnatelj te škole Ante Dražina, navodi da su prije dvije godine primijetili da klasični program nije dovoljan učenicima. Jednostavno, ‘nije toliko aktualan u odnosu na druge gimnazijske programe bez obzira na svoju vrlo široku lepezu znanja’. Želeći učenicima ponuditi širi izbor obrazovanja, od MZOM-a su još prije dvije godine tražili dozvolu da jedno odjeljenje klasične gimnazije postane prirodoslovni smjer.
Time bi osigurali da su sva tri programa različita.
– Budući da se radi o zamjeni dvaju programa, nisu nam bili potrebni veći kapaciteti, ali smo se potrudili obnoviti naše praktikume Kemije/Biologije i Fizike te urediti u potpunosti novu suvremenu informatičku učionicu kako bismo osigurali što bolje uvjete za eksperimentalne dijelove nastave prirodoslovne gimnazije. Najveći izazovi u promjeni bili su iščekivanje samog rješenja o zamjeni odjeljenja s obzirom na to da smo bili u neizvjesnosti do kraja travnja. Budući da je naša zgrada prilikom predaje zahtjeva već bila dobro opremljena, nije bilo potrebno vršiti iznimne izmjene – opisao je Dražina za portal Srednja.hr kako su se pripremali za novi oblik gimnazije i što ih je pri tome brinulo.
