Na redovnoj polugodišnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoj najnoviji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako zemlja prolazi kroz jednu od najozbiljnijih kriza od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, ali i naglasivši da „opasnost od rata ne postoji“.
Schmidt je posebno istaknuo važnost Rezolucije 1031, koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo u prosincu 1995. godine, kao i nadolazeće obilježavanje 30. obljetnice Daytonskog sporazuma krajem svibnja ove godine u Daytonu, gdje će se okupiti predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice.
Porast tenzija, ali bez sigurnosne prijetnje
Visoki predstavnik naveo je da je izvještajno razdoblje obilježeno „značajnim porastom tenzija“, osobito u prvom tromjesečju 2025. godine.
„Ovo je izvanredna kriza, najteža od Daytona, no i dalje ne vidim naznake da je riječ o sigurnosnoj krizi“, kazao je Schmidt.
Dodao je kako je pogoršanje situacije uslijedilo nakon presuda predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, koji je potom intenzivirao napade na ustavni poredak, pa čak ukazivao i na mogućnost secesije. „Brzina donošenja zakona u entitetu pokazuje da su ti dokumenti bili unaprijed pripremljeni. To je protivno Daytonu, a Ustavni sud BiH sve je te zakone poništio“, istaknuo je.
Upozorio je i na donošenje entitetskih zakona koji su u suprotnosti s državnim ovlastima, što je dodatno narušilo političku stabilnost i usporilo reformski put prema Europskoj uniji.
Apel građana i stav međunarodne zajednice
Schmidt je rekao kako mu se građani sve češće obraćaju pitanjem: „Možete li, gospodine Schmidte, spriječiti da ponovno izbije rat?“ Njegov je odgovor bio jasan: „Nema opasnosti od rata.“ Ipak, upozorio je na „zapaljivu retoriku i uvrede kojima se pojedini akteri koriste, dovodeći u pitanje opstanak BiH u skladu s Daytonskim sporazumom“.
Pohvalio je djelatnike državnih institucija, posebice iz Republike Srpske, koji nisu poslušali nezakonite naredbe unatoč pritiscima, kao i oporbene stranke koje su jasno izrazile protivljenje takvim postupcima.
Govoreći o hrvatskoj zajednici, Schmidt je istaknuo njihovu predanost europskim integracijama i dijalogu, a kao pozitivan primjer naveo situaciju u Mostaru, gdje su lokalni akteri rješavali probleme bez vanjskog uplitanja, prenosi Klix.
Diskriminacija i izborna reforma
Na temu vladavine prava podsjetio je na važnost provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, uključujući slučajeve Sejdić-Finci, Komšić i Ljubić. Naglasio je da diskriminaciju treba hitno otkloniti, a ustavne promjene uskladiti s europskim standardima.
„Narod u BiH može živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ni ekstremizam. Za to postoje brojni dokazi. Međunarodna zajednica mora pomoći ovom narodu i pokazati da nije zaboravljen“, poručio je Schmidt.
Ekonomska stabilnost, demografski pad i okolišni izazovi
Unatoč stabilnom gospodarskom stanju, Schmidt je upozorio na ozbiljan demografski pad, posebice među mladima, te istaknuo potrebu za kvalitetnijim podacima kako bi se stvarno stanje bolje razumjelo. Spomenuo je i nastavak prirodnih katastrofa te važnost zaštite okoliša.
„Ne možemo ignorirati stvarnost. Daytonski sporazum ostaje temelj BiH, ali ga treba dalje razvijati, a ne dovoditi u pitanje“, rekao je.
Pozvao je političke lidere da se usmjere na 14 prioriteta Europske komisije, borbu protiv prijetnji, jačanje funkcionalnosti države te provedbu reformi koje će osigurati prosperitetnu budućnost.
„Nitko nije iznad zakona“, zaključio je Schmidt i dodao da Ured visokog predstavnika nikada nije trebao biti trajna institucija, već da sve europske težnje BiH trebaju biti nadograđene na daytonski okvir.
