Cijena ruske nafte u rubljima pala je na najnižu razinu u dvije godine, ispod 4000 rubalja po barelu, više od 40 posto manje od iznosa planiranog u saveznom proračunu.
Time se dodatno povećava pritisak na Kremlj, koji se već bori s rastućim proračunskim deficitom.
Naime, globalne cijene nafte pale su više od deset posto u šest uzastopnih dana trgovanja te više od 20 posto od travnja, kada su carinske mjere predsjednika SAD-a Donalda Trumpa potaknule strah od usporavanja svjetskog gospodarstva.
Pad vrijednosti crnog zlata ubrzala je odluka OPEC+ saveza, predvođenog Rusijom, o povećanju proizvodnje.
Prosječna cijena ruske nafte Urals i ESPO 2. svibnja iznosila je 48,92 dolara odnosno 3987 rubalja po barelu, a što je ispod planiranih 6726 rubalja. To je najniža razina od svibnja 2023, izvijestio je Reuters.
Daleko je to ispod nedavno snižene vladine prognoze od 5281 rublje po barelu, koja služi za obračun poreza.
Trump je u ponedjeljak izjavio da Moskva i Kijev žele okončati rat u Ukrajini te da je predsjednik Vladimir Putin spremniji na mir nakon pada cijena nafte.
Pad prihoda od energenata, koji čine trećinu ruskog proračuna, naveo je vladu da poveća procjenu deficita za 2025. s 0,5 na 1,7 posto BDP-a.
Prognoze ruskih prihoda od energetike smanjene su za 24 % zbog očekivanja dugotrajnog razdoblja niskih cijena nafte.
Rusija je već odlučila u 2025. povećati izdvajanja za obranu za četvrtinu, na 6,3 % BDP-a, što je najviša razina od Hladnog rata, dok rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu.
Analitičari smatraju da će vlada, želi li izbjeći smanjenje obrambenih troškova, morati posegnuti za povećanjem poreza, rezanjem socijalnih davanja i dodatnim zaduživanjem.
