Litva će potrošiti 1,1 milijardu eura za utvrđivanje svoje granice s Rusijom i Bjelorusijom, uključujući kupnju protutenkovskih mina, priopćila je vlada te članice NATO-a na istočnom krilu saveza, prenosi AFP.
Litva i njene susjedne baltičke države Latvija i Estonija – sve graniče s Rusijom – strahuju da bi mogle biti sljedeće na nišanu Moskve. Sve tri zemlje jačaju svoju obranu od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i pojačavaju sigurnosne mjere na granicama zbog, kako tvrde, priljeva migranata na granicu što je proces potaknut Rusijom.
Litva je, prema Eurostatu, u 2024. imala bruto domaći proizvod od 78 milijardi eura. To znači, da će samo na utvrđivanje (što je samo dio troškova na obranu) potrošiti 1,4 % godišnjeg BDP-a.
‘Akcije neprijateljskih država’
Posljednje povećanje potrošnje omogućilo bi Litvi da “blokira i uspori akcije neprijateljskih država”, reklo je ministarstvo obrane. Litva je u siječnju objavila planove da će od 2026. do 2030. godišnje trošiti pet do šest posto svog BDP-a na obranu. Ministarstvo je reklo da je sada u tijeku “intenzivan” rad kako bi se utvrdilo kako “osigurati cjelovitost baltičke obrambene linije”. Rečeno je da će čak 800 milijuna eura od ukupne sume biti potrošeno na protutenkovske mine (1% BDP-a).
Baltičke zemlje također su se pridružile Finskoj i Poljskoj u odlučivanju ove godine da napuste Ottawsku konvenciju koja zabranjuje nabavu, proizvodnju, skladištenje ili korištenje protupješačkih mina. Mine, dizajnirane da budu zakopane ili skrivene u tlu, često osakaćuju žrtve, koje ne umiru odmah, a humanitarne skupine osuđuju njihov dugoročni učinak na civile. Opasne su i dugo nakon završetka rata.
Rovovi i pošumljavanje
Skupine za ljudska prava, uključujući Amnesty International i Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC), osudile su odluku o napuštanju sporazuma. Kao dio planiranih mjera, Litva će skladištiti protutenkovske sustave i druge utvrde u blizini takozvanog Suwalki koridora – širokog 70 kilometara koji povezuje baltičke države s Poljskom. Uzak dio zemlje okružen je ruskom eksklavom Kalinjingrad s jedne strane i ruskom saveznicom Bjelorusijom s druge strane.
Litva planira iskopati duboke jarke za navodnjavanje koji bi mogli poslužiti kao rovovi, pošumiti granična područja i posaditi drveće na ključnim cestama kako bi zaštitila civile i vojsku. Dodatne mjere uključuju “sposobnosti elektroničkog ratovanja, sustave protiv dronova i jačanje sustava za promatranje i rano upozoravanje”, priopćilo je ministarstvo.
Poljska gradi odgovor na militarizaciju ruske eksklave Kalinjingrad
