Na prvu se čini logičnim: dvije svjetske izvozne sile – Kina i Europska unija – mogle bi formirati ujedinjenu frontu kao odgovor na trgovinske napetosti koje potiče američki predsjednik Donald Trump. No, u stvarnosti, put do boljeg usklađivanja daleko je od jednostavnog, izvještava Barron’s.
Obje strane učinile su suptilne geste zatopljivanja odnosa. Peking je ukinuo simbolične sankcije protiv pet članova Europskog parlamenta, koji su prethodno bili kažnjeni zbog njihove kritike kineskog postupanja prema ujgurskoj manjini u Istočnom Turkestanu, kako ga zove ta manjina ili Xinjiangu, kako pokrajinu zovu u Pekingu.
U međuvremenu, dužnosnici EU tiho su iznijeli ideju o zamjeni carina na kineska električna vozila (EV) sustavom minimalnih uvoznih cijena. Međutim, ovi potezi nisu uspjeli uvesti veći odmak od trenutne politike EU-a o “smanjenju rizika” od Kine, koja je i dalje čvrsto na snazi. Naime, EU čelnike je strah da njihova ekonomija i nabavka resursa i dijelova ne bude previše ovisna o Kini.
Ne odustaju od popravljanja transatlantske veze
Prema analitičarima u Bruxellesu, blok je skloniji popravljanju transatlantskih veza nego približavanju Pekingu. “Spuštanje barijera protiv Kine nije dobra ideja za Europu”, kaže Davide Oneglia, direktor europske i globalne makroekonomije u TS Lombard u Barronovom izvješću. “Puno je razumnije biti usklađen sa SAD-om.”
Brojke govore dio priče. Prošle je godine EU zabilježila rekordnih 198 milijardi eura robnog suficita sa Sjedinjenim Državama. S druge strane, trgovinski deficit s Kinom iznosio je 305 milijardi eura. Kao takva, “Europa se boji da će je, ako ojača trgovinske veze, preplaviti jeftini kineski proizvodi”, kaže Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomije u ING Research.
Bruxelles je također oprezan s kineskom trgovinskom praksom, budući da je vidio kako je njezino rano vodstvo u zelenim tehnologijama poput solarnih panela i vjetroturbina narušeno onim što EU vidi kao nepravedne državne subvencije. Postoji slična zabrinutost da bi kineska električna vozila, sektor kojim dominiraju tvrtke poput BYD-a (tvrtka koja je ove godine pretekla Teslu), mogla potkopati europske proizvođače.
Neizravna potpora Pekinga ruskom ratu u Ukrajini – prijetnji istočnom krilu EU – dodatno je očvrsnula stavove nekih europskih dužnosnika. Unatoč tome, čak i manji pomaci u trgovinskim odnosima vrijednim 800 milijardi eura mogli bi imati značajne implikacije. Bude li Kina uvela kaznene carine na uvoz iz SAD-a, piše Barron’s, to bi moglo otvoriti vrata europskim tvrtkama u sektorima kao što su industrijska ili medicinska oprema.
Pitanje električnih vozila i autoindustrije
Popularnost europskih proizvođača automobila u Kini posljednjih godina opada, dok kineske marke električnih vozila iznenađujućom brzinom dobivaju na popularnosti u Europi. Kao odgovor, kreatori politike EU-a pokušavaju uvjeriti kineske proizvođače da uspostave proizvodne pogone u Europi – po mogućnosti kroz zajednička ulaganja (tzv. joint ventures) koja bi također prenosila vrijednu tehnologiju. Do danas, Kina je stvarno bila aktivna samo u zajedničkim ulaganjima u tom sektoru u regiji jugoistočne Azije.
No, ipak postoje znakovi da ovaj pristup dobiva na snazi jer su Renault i kineski Geely Automobile Holdings osnovali zajedničko ulaganje sa sjedištem u Londonu za proizvodnju hibridnih i učinkovitih motora s unutarnjim izgaranjem. Osim toga, izvješće kaže da je Stellantis – matična grupa Fiata, Peugeota i Chryslera – sklopio partnerstvo s kineskim Zhejiang Leapmotor Technology. U međuvremenu, kineski EV div BYD planira započeti proizvodnju u svojoj novoj mađarskoj tvornici kasnije ove godine.
Hoće li obnovljeni trgovinski sukob Trumpove administracije s Pekingom gurnuti Europu u čvršće partnerstvo s Kinom, ostaje za vidjeti, pogotovo jer će kineski susjed Japan vršiti pritisak i javno i iza kulisa kako bi spriječio Peking i Bruxelles da se previše zbliže – posebno u svjetlu opasnosti koju takav izvoz automobila predstavlja za njihovu industriju. Za sada analitičari sugeriraju da je malo vjerojatno da će temeljne napetosti nestati. “Dugoročno gledano, EU i Kina bit će konkurenti”, kaže Brzeski iz ING-a. “A to je onda sve lošiji ekonomski odnos”, predviđa.
Slow motion: Njemačko odvajanje od Kine
