Prošlo je nešto više od pet mjeseci otkako je u Federaciji Bosne i Hercegovine stupila na snagu zakonska zabrana rada nedjeljom. Iako je ova mjera naišla na podršku dijela građana, izazvala je brojne rasprave među političarima, poslodavcima i sindikatima.
Vlada predlaže 16 radnih nedjelja
U javnosti se već neko vrijeme spominje mogućnost uvođenja izuzetaka, po uzoru na model iz Hrvatske, prema kojem bi se tijekom godine dozvolio rad 16 nedjelja, osobito u turističkoj sezoni.
Premijer FBiH Nermin Nikšić potvrdio je da je pripremljen prijedlog izmjena zakona.
“Smatram da smo učinili mnogo za one ljude i njihove obitelji koji godinama nisu imali priliku okupiti se na neradni dan, osim možda kada je praznik. Treba iskoristiti sva pozitivna iskustva koja postoje u regiji”, izjavio je Nikšić.
Dodao je da bi, prema prijedlogu nadležnog ministarstva, bilo dopušteno raditi 16 nedjelja godišnje, uz mogućnost da lokalne zajednice odrede još dvije nedjelje koje su im značajne zbog specifičnih događanja.
Sindikat: Ovo je oduzimanje stečenih prava
Predsjednica Sindikata radnika trgovine u FBiH, Mersiha Beširović, smatra da je ovakav prijedlog korak unatrag.
“To je izravno oduzimanje prava. Radnici su već izvjesno razdoblje imali slobodne nedjelje, i to se sada želi poništiti. Mi nismo za takvo rješenje”, poručila je.
Beširović je pojasnila da je model iz Hrvatske već bio razmatran u prvotnim pregovorima s Federalnim ministarstvom trgovine, ali da je odbijen zbog protivljenja poslodavaca.
“Jedan od glavnih zahtjeva poslodavaca bio je da se donese sustavno rješenje na razini Federacije, jer smo već imali niz općina u kojima je na snazi bila neradna nedjelja, što je kompanijama stvaralo probleme”, kazala je.
Naglašava kako je sindikat očekivao da će se otvoriti i pitanje rada tijekom praznika, te da će se izmjenama Zakona o radu utvrditi veća dnevnica za rad nedjeljom.
“Dnevnica za rad nedjeljom i praznicima trebala bi biti najmanje tri puta veća. Tek tada možemo govoriti o kompromisu”, zaključila je Beširović.
Pravilnik za benzinske crpke
U međuvremenu, Federalno ministarstvo trgovine donijelo je i novi pravilnik koji se tiče na prodaju proizvoda na benzinskim crpkama nedjeljom. Time se pokušava spriječiti zloupotreba izuzeća koje su te crpke imale.
Prema pravilniku, crpke smiju prodavati isključivo neprehrambene i sitne prehrambene proizvode u tvorničkom pakiranju, koji su težine do 1 kg ili zapremine do 5 litara, i koji se mogu izravno konzumirati (npr. grickalice, sokovi, sladoled, žvakaće gume i sl.).
Zabranjena je prodaja prehrambenih artikala koji zahtijevaju dodatnu obradu ili posebne uvjete čuvanja, poput mesa, jaja, brašna, ulja, kave ili hrenovki.
“U asortiman ne ulazi hrana koja prema posebnim propisima zahtijeva posebne uvjete čuvanja, jer se koristi u svakodnevnoj prehrani i mora biti zaštićena od kontaminacije”, stoji u pravilniku.
Na crpkama se i dalje smije prodavati tisak, duhanski proizvodi, autooprema, higijenski proizvodi i putni dodaci.