Nakon odobrenja Hanfe, Atlantic Grupa objavila je na Zagrebačkoj burzi pojednostavljeni prospekt novog izdanja obveznica kojim planira prikupiti 80 milijuna eura kapitala.
Novac će se koristiti za refinanciranje gotovo 40 milijuna eura duga po obveznicama izdanih 2020. koji ove godine stiže na naplatu, stoji u prospektu. Ostatak će ići za financiranje radnog kapitala, otplatu postojećih kredita, investicije u opremu, ali i za druge potrebe poslovanja. Uključuju li druge potrebe i eventualne akvizicije, s obzirom na to da planirani prikupljeni kapital dvostruko premašuje refinanciranje stare obveznice?
“Trenutačno nemamo u planu sredstva prikupljena izdanjem obveznica koristiti za akvizicijske svrhe”, odgovaraju iz Atlantica.
Nove obveznice prehrambeno-distributivne kompanija, koja je lani “prebacila” milijardu eura prihoda od prodaje, bit će izdane u denominaciji od jednog eura. Kamata će biti fiksna i isplaćivat će se polugodišnje, no njezin iznos još uvijek nije poznat. “Detaljnije uvjete javne ponude obveznica odredit će izdavatelj te ih objaviti u javnom pozivu na upis”, stoji u prospektu.
Kada se izdanje planira provesti nije navedeno, no iz kompanije su ranije komunicirali da je plan provesti ga do 30. lipnja, najkasnije od kraja ove godine.
Na koga računaju?
U dug Atlantica moći će investirati mali i kvalificirani ulagatelji, s time da minimalno ulaganje iznosi 100 tisuća eura, dok maksimalni iznos upisa po pojedinom ulagatelju neće biti ograničen.
“Prerano je iznositi očekivanja od izdanja, a svakako je potrebno najprije se obratiti potencijalnim investitorima i donijeti odluku o nastavku izdanja. Atlantic Grupa već više od 20 godina aktivno sudjeluje na tržištu kapitala s dužničkim papirima. Ovim projektom želimo nastaviti tu tradiciju i nadamo se da će investitori prepoznati i podržati naše napore u poticanju i održavanju tržišta dužničkih papira”, navode iz kompanije.
Posljednje izdanje njihovih obveznica, ono iz 2020., donekle može dati uvid u potencijalni interes tržišta. Prema podacima SKDD-a, najveći ulagatelj tada je bila Zagrebačka banka čiji je udio s investicijom od gotovo četiri milijuna eura u ukupnoj obveznici premašio devet posto.
Udio Raiffeisenovog obaveznog mirovinskoga fonda kategorije C iznosi 9,29 posto, dok s udjelom od 8,33 posto slijedi Erste & Steiermärkische banka. U četvrtom po redu izdanju obveznica kompanije, koja je na Zagrebačku burzu izlistana 2007. godine, sudjelovala je i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je u dug Atlantica uložila 2,7 milijuna eura, odnosno 6,88 posto.
Jedan od glavnih motiva investiranja u Atlantic svakako su povrati; kamatna stopa u posljednjoj rundi izdanja obveznice s kraja 2020. iznosila je 0,875 posto. Kakvu će kompanija ponuditi ovaj put bit će poznato uskoro. Nije na odmet spomenuti da je ona na državne obveznice, izdane u veljači ove godine, iznosila 2,6 posto.
Pritisak na poslovanje
Poslovanje Atlantica bit će drugi, ako ne i najvažniji, faktor odluke o ulaganju. Posljednji financijski izvještaj za prvi kvartal 2025., pokazuje godišnji rast prihoda od prodaje i EBITDA-e od 9,8, odnosno 8,7 posto, ali i rast neto duga od 19 posto te zaduženosti s 29,5 na 33,1 posto. Rekordan rast cijena sirove kave i kakaa te ulaganja u zaposlene stvaraju dodatan pritisak na profitabilnost Atlantica koji će biti nastavljen i u ovoj godini, navodi se u prospektu.
Usto, i ovu će godinu, kao i prošlu, obilježiti geopolitički rizici i neizvjesnosti. Unatoč tome u kompaniji očekuju daljnji rast prodaje na 1,2 milijarde eura. Također, normalizirana EBITDA 2025. bi trebala ostati na prošlogodišnjoj razini.
Najavljuju nastavak intenzivnih kapitalnih investicija čija će vrijednost ove godine premašiti 55 milijuna eura. Više od polovine tog iznosa bit će uloženo u strateška segmente Kava te Slatko i slano.
“Započela je izgradnja proizvodnog pogona za Smoki, novog centralnog skladišnog prostora te nove linije za proizvodnju i pakiranje slanog ‘snacka’. Dodatno, u strateškom poslovnom području Kavi započelo je preseljenje opreme za proizvodnju i pakiranje kave na lokaciju Šimanovci, čime će biti formirana centralna lokacija za proizvodnju i pakiranje kave u Srbiji”, navodi se u dokumentu koji predstavlja izdanje potencijalnim ulagačima.
