Brnabić se hvalila da Srbija ima ogromna blago, čovjek ju poklopio: ‘Kakav mozak to može?’

Vlasti u Srbiji i dalje su odlučne u namjeri rudarenja litija, unatoč sve većem protivljenju ekoloških aktivista i oporbe. Odluka Ustavnog suda prošlog tjedna, kojom je poništena vladina odluka iz 2022. godine o ukidanju dozvole za otvaranje rudnika litija, dodatno je pojačala napetosti.

Ustavni sud Srbije je prošlog četvrtka priopćio da je vlada prekoračila svoje ovlasti ukidanjem uredbe o prostornom planu za eksploataciju i preradu rude litija. Odluka iz 2022. proglašena je neustavnom.

Vlada je tada, nakon masovnih prosvjeda ekoloških aktivista i desetaka tisuća građana, ukinula dozvolu multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto za rudarenje litija, u projektu procijenjene vrijednosti od 2.4 milijarde dolara. Premijerka Ana Brnabić tada je izjavila da je priča o litiju završena.

Međutim, Brnabić je sada, kao predsjednica parlamenta, jedna od najglasnijih zagovornica projekta, tvrdeći da je rudarenje litija najveća razvojna šansa Srbije. Brnabić uspoređuje potencijalne efekte rudarenja litija s eksploatacijom nafte u Norveškoj koja je toj zemlji donijela velik ekonomski napredak.

Protivljenje oporbe

Predsjednik oporbene Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas oštro se protivi ovom projektu. Đilas je izjavio da litij nije “srpska nafta niti to može biti”. U emisiji “Bez cenzure” na zrenjaninskoj KTV rekao je da mu nije jasno “kakav mozak može izgovoriti tako nešto”.

Đilas ističe da zemlje koje imaju naftu uglavnom je vade u pustinjama ili, kao Norveška, u moru, daleko od obale, te da su vlasnici tog bogatstva uglavnom države, a ne kompanije poput Rio Tinta.

Srpska vrhuška strahuje nakon pokušaja atentata na Trumpa: ‘Neka se Vučić pripremi’

“Zato nam nemojte pričati bajke”, poručio je Đilas Ani Brnabić te ministru financija Siniši Malom, koji pokušava uvjeriti građane da će srpski BDP zbog litija porasti za čak 16 posto.

Ekološki aktivisti ustraju u namjeri da se i radikalnim prosvjedima usprotive namjerama vlasti u Srbiji da ipak da zeleno svjetlo rudarskoj korporaciji koja je u svijetu na lošem glasu po posljedicama koje je ostavila po okoliš u državama u kojima se bavila eksploatacijom vrijednih ruda i minerala. Procjene su da bi, uz pogodovanje za dobivanje neophodnih dozvola i suglasnosti, realizacija projekta mogla početi za tri do četiri godine.