Kad bi postojalo natjecanje za najmanju produktivnost, ministri i zakonodavci u Bosni i Hercegovini osvojili bi zlatne medalje na zamišljenom svjetskom prvenstvu 2019. godine.
Iako primaju više od 2.500 eura mjesečno, uspjeli su usvojiti samo jedan zakon – proračun za tu godinu – i to deset dana prije njezina kraja, nakon što se od izbora do formiranja novog Vijeća ministara BiH čekalo čak 14 mjeseci, piše Radio Slobodna Europa.
U proteklom desetljeću Parlamentarna skupština BiH, koja broji 42 zastupnika u Zastupničkom domu i 15 izaslanika u Domu naroda, usvajala je u prosjeku deset zakonskih rješenja godišnje.
Amandmani na postojeće zakone dominirali su parlamentarnim aktivnostima, čineći gotovo tri četvrtine svih usvojenih zakonskih rješenja, dok je u istom razdoblju od ožujka 2015. do veljače 2025. usvojeno svega 20 novih zakona.
Jedan od zakona koji se neprestano prilagođavao poskupljenjima bio je Zakon o plaćama izabranih dužnosnika i zaposlenih u državnim institucijama. Pritom su plaće trojice članova Predsjedništva BiH i ministara povećane za gotovo 1.000 eura, dok su vojnici i državni policajci dobili povećanja od tek nekoliko stotina eura.
‘Pužev’ tempo
Svaka stranka koja je u trenutnom sazivu državnog parlamenta u nekom trenutku bila dio vlasti ili oporbe, s izuzetkom Hrvatske demokratske zajednice BiH, koja je stalna članica vlade.
Oporba je u posljednjih deset godina uspjela progurati samo četiri zakonska prijedloga.
Osnovni uzrok ovog ‘puževog’ tempa jest složeni državni sustav Bosne i Hercegovine utemeljen na Daytonskom mirovnom sporazumu.
Zbog toga se formiranje nove državne vlade prema nacionalnom ključu često odgađa po nekoliko mjeseci, a njezina rekonstrukcija gotovo je nemoguća.
Dok se Zastupnički dom bira izravno na izborima svake četiri godine, državni Dom naroda biraju entitetski parlamenti, a za usvajanje bilo koje odluke potrebna je većina u oba doma.
Jednako tako, potrebna je i većina, uključujući glas barem jednog ministra iz redova sva tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – u Vijeću ministara BiH da bi državna vlada mogla uputiti zakonski prijedlog.
Problem se ponekad javlja i s donošenjem državnog proračuna, jer pravo veta ima svaki od trojice članova Predsjedništva BiH.
Upozorenja iz Europske unije
Trenutačno ne postoji jasna parlamentarna većina u oba doma državnog parlamenta.
U trenutnom sazivu Zastupničkog doma nalazi se 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz Republike Srpske.
Raspored snaga takav je da se vlast može formirati sa svakim – i bez svakoga.
Mandatara novog Vijeća ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Zastupnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 glasa od ukupno 42.
Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedatelja Vijeća ministara BiH ili cijele državne vlade, potrebne su i opća i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Kako bi se sjednica Doma naroda mogla održati, mora joj prisustvovati devet od ukupno 15 izaslanika i najmanje po tri izaslanika iz svakog kluba triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Za donošenje odluke moraju glasovati najmanje po dva izaslanika iz svakog kluba.
Ovaj ustavni mehanizam omogućuje strankama poput saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice, koje trenutačno imaju po tri izaslanika u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, da blokiraju smjenu predsjedatelja ili svojih ministara tako što neće doći na sjednicu ili će napustiti zasjedanje prije glasovanja.
Iz Europske unije već desetljećima upozoravaju da zakonodavci u BiH moraju ubrzati tempo reformi, no posljednja događanja – koja nisu iznimka nego pravilo, s obzirom na primjer iz 2019. godine – pokazuju da su u stanju gotovo potpuno obustaviti rad institucija.
