Prema izvještaju OECD-a i podacima Eurostata, tijekom prošle godine rast stvarnih plaća bio je najizraženiji u istočnoj Europi, a od 32 europske zemlje, realne plaće su pale u njih samo četiri. Ovi podaci ne uzimaju u obzir inflaciju te se odnose na samce bez djece, koji zarađuju prosječnu plaću, izraženo u nacionalnim valutama. Prema tome, godišnje bruto plaće nominalno su porasle u gotovo svim promatranim zemljama, osim u Finskoj.
Među članicama Europske unije, tri članice EFTA-e te Turskom, upravo se ova država istaknula s povećanjem nominalne godišnje bruto plaće od 82,9 posto u 2024. u odnosu na 2023. Ovaj nagli skok uglavnom je potaknut vrlo visokom stopom inflacije od 58,3 posto. Unatoč tome, Turska je ostvarila najveći rast stvarnih plaća prije oporezivanja, od 15,5 posto. No, oporbene stranke i bivši čelnik statističkog ureda TurkStat tvrde da su službeni podaci o inflaciji manipulirani te da bi stvarna stopa mogla biti znatno viša, prenosi Euronews.
Rumunjska je druga na ljestvici s nominalnim rastom od 20,9 posto i stvarnim rastom od 14,3 posto. Bugarska je na trećem mjestu sa stvarnim rastom od 9,2 posto, potaknutim nominalnim rastom od 12 posto. Južnoeuropske zemlje imale su umjeren rast stvarnih plaća – Italija 2,7 posto, Grčka 1,7 posto, Španjolska 1,9 posto, Cipar 2,1 posto. U četiri zemlje zabilježen je negativan rast stvarnih plaća jer nisu pratile inflaciju, što znači i pad kupovne moći. Najveći pad zabilježila je Belgija – jedan posto. Slijede Finska (-0,9%), Island (-0,7%) i Luksemburg (-0,4%).
Među 32 zemlje, Finska je jedina s nominalnim padom prosječnih plaća u 2024., i to vrlo blagim – s 52.907 na 52.893 eura. Uz inflaciju od samo 0,9 posto, pad stvarnih plaća bio je minimalan. Sve ove promjene odnose se na plaće prije poreza. Kada govorimo o Hrvatskoj, ona se pozicionirala u gornjoj polovici ljestvice s realnim rastom plaća od 5,9 posto, što je rezultat nominalnog povećanja plaća od 10,1 posto i inflacije od 4 posto. Time se Hrvatska svrstava među države srednje i istočne Europe koje su ostvarile značajan napredak u stvarnoj kupovnoj moći građana.
