Novi trgovinski sporazum između SAD-a i Kine pojačava pritisak na proizvodna središta poput Vijetnama i Meksika da osiguraju vlastite, povoljnije trgovinske dogovore sa SAD-om.
Njihov je cilj i dalje profitirati od strategije globalnih proizvođača poznate kao Kina-plus-jedan.
Strategija je to koja podrazumijeva da, umjesto da se oslanjanjaju isključivo na Kinu kao središte proizvodnje, globalne kompanije dio pogona premjeste u druge zemlje kako bi diverzificirale opskrbne lance i smanjile rizike povezane s trgovinskim napetostima, carinskim režimima i političkom neizvjesnošću.
U novom svjetskom poretku, koji oblikuju promjenjive odluke predsjednika Donalda Trumpa o carinama, zemlje svoj trgovinski uspjeh više ne mjere prema sadržaju bilateralnih sporazuma sa SAD-om, već prema relativnoj konkurentnosti u odnosu na druge države.
U proteklih pet tjedana, mnoge su se zemlje suočile s visokim carinama pod Trumpovim sada privremeno obustavljenim režimom „uzajamnih“ globalnih carina, najavljenih 2. travnja.
Utjehu su pronalazile u činjenici da su njihove carinske stope ipak bile povoljnije od kineskih, gdje su američke carine skočile s 20 posto na gotovo embargu sličnih 145 posto između ožujka i svibnja.
Primjerice, Vijetnam se suočavao s carinskom stopom od 46 posto, Tajland s nametima od 36, a Malezija s carinama od 24 posto, što ih je u tom razdoblju činilo konkurentnijima od Kine.
Zahvaljujući komparativnoj prednosti, ta proizvodna središta očekivala su daljnji interes multinacionalnih kompanija za premještanjem dijela proizvodnje u njihove zemlje kako bi se smanjila ovisnost o Kini – u skladu s višegodišnjim trendom „Kina-plus-jedan“. No, situacija se zakomplicirala nakon pomaka u američko-kineskim pregovorima, koji su rezultirali 90-dnevnim prekidom ekstremno visokih carina. Kineski proizvodi sada su ponovno podložni osnovnoj stopi od 30 posto.
Unatoč činjenici da su carine na kinesku robu i dalje više od onih u ostalim industrijskim čvorištima – koja plaćaju 10 % prema Trumpovoj 90-dnevnoj suspenziji uzajamnih carina – neki analitičari upozoravaju da bi ovaj sporazum mogao usporiti dinamiku preseljenja globalnih opskrbnih lanaca izvan Kine.
„Pravila igre i dalje su neizvjesna“, rekao je Diego Marroquin Bitar, stručnjak za sjevernoameričku trgovinu i konzultant. „Vjerujem da će kompanije odgađati ulaganja koliko god to budu mogle.“
Od početka svog drugog mandata, Trump koristi carine kao sredstvo poticanja premještanja proizvodnje u SAD. Premda je „povratak“ proizvodnje u zemlju bio ograničen, brojne tvrtke – uključujući Apple – posljednjih su godina počele tražiti alternativne lokacije izvan Kine, fokusirajući se na zemlje s nižim troškovima rada i povoljnijim carinskim režimima, piše Reuters.
Zemlje jugoistočne Azije i Meksiko među najvećim su korisnicima tog trenda. No, ako se privremeni američko-kineski trgovinski sporazum produlji, njihova komparativna prednost mogla bi se istopiti.
Vijetnam, Tajland i Malezija trenutačno vode pregovore o vlastitim trgovinskim sporazumima sa SAD-om, dok Meksiko, koji je izbjegao uzajamne carine, pokušava smanjiti uvozne namete na specifične kategorije proizvoda poput automobila.
Povoljniji sporazumi u fokusu
Poboljšanje trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine navelo je neke kompanije da razmotre usporavanje svojih planova za premještanje proizvodnje iz Kine, izjavio je Wu Xinbo, direktor Centra za američke studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju.
„Većina će zadržati status quo – Kina će ostati glavno središte poslovanja, uz djelomične operacije u susjednim zemljama“, istaknuo je.
Sun Chenghao iz Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju Sveučilišta Tsinghua upozorava da je nestabilnost Trumpove politike „vrlo frustrirajuća za tvrtke“ koje pokušavaju odlučiti u kojoj mjeri smanjiti svoju ovisnost o Kini.
„Trenutno smirivanje napetosti ne znači da se američke tvrtke osjećaju dovoljno sigurno da bi pojačale poslovne aktivnosti u Kini“, rekao je. „Svi i dalje čekaju mogućnost ponovnog uvođenja carina.“
Za zemlje poput Vijetnama, koje su privukle brojne kineske proizvođače nakon Trumpovih carina iz prve administracije, novo zbližavanje SAD-a i Pekinga pojačava pritisak za sklapanjem povoljnijih bilateralnih sporazuma.
„Ako Vijetnam uspije dogovoriti bolji sporazum od Kine – što je vrlo izgledno s obzirom na današnji razvoj događaja – ojačat će svoju poziciju kao atraktivna alternativa u regionalnim investicijskim strategijama“, izjavio je Leif Schneider, partner međunarodne odvjetničke kuće Luther u Vijetnamu.
„To je već bio rezultat ‘prvog trgovinskog rata’ koji je potaknula Trumpova administracija“, dodao je.
Trgovinske napetosti i neizvjesnosti već su negativno utjecale na investicijske tokove. U travnju su izravna strana ulaganja u Vijetnam pala na 2,84 milijarde dolara – što je 30 % manje nego u ožujku i oko 8 % manje u usporedbi s prethodnom godinom.
U Meksiku, predsjednica Claudia Sheinbaum više je puta isticala komparativne prednosti zemlje u okviru američkih carinskih politika. Većina meksičkog izvoza u SAD oslobođena je carina prema Sporazumu SAD-Meksiko-Kanada (USMCA), iako su pod Trumpovom administracijom bile uvedene carine na čelik, aluminij, automobile i autodijelove.
Jorge Guajardo, bivši meksički veleposlanik u Kini i sada konzultant za međunarodnu trgovinu, smatra da će čak i u slučaju nastavka sporazuma s Kinom, multinacionalne kompanije ostati oprezne u vezi s prekomjernim oslanjanjem na kinesku proizvodnju – što otvara prostor Meksiku.
„Ako ste Walmart, Target, Home Depot ili bilo koji veliki uvoznik koji je upravo prošao pet tjedana nesigurnosti, cijenit ćete predah, ali i dalje tražite alternativne izvore opskrbe“, zaključio je.
