Novi paketi sankcija stižu li ga stižu – kao da ih raznosi Hrvatska pošta! Ovoga je puta na redu čak sedamnaesti otkako je prije nešto više od tri godine Rusija pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu (24. veljače 2022.). To otprilike znači da se Moskvi svaka cca 2,3 mjeseca isporučuje novi paket! Ponosno, samouvjereno, gotovo uz zvukove fanfara – da se vidi tko je gazda i koliko gazda toga još uvijek drži pod kontrolom!
Ali problem je, što usprkos tome, presudnog udara na rusko gospodarstvo i socijalu, a time i politički vrh – ne samo što još nema, nego što spomenuti paketi u znatnoj mjeri štete i samom gospodarstvu i socijali Europske unije, poglavito njenom energetskom sektoru – iako Rusija u sankcijskom (i protusankcijskom) ratu nedvojbeno trpi veće štete. Njoj je do početka rata tržište EU-a bilo glavno za plasman svojih proizvoda, a obratno to nije bio ni blizu slučaj osim u sferi energetike – kojom se Europa napajala uz povoljne cijene i sigurnu opskrbu na čemu je, između ostalog, desetljećima osiguravala svoj razvojni prosperitet i globalnu konkurentnost.
I u tom bi se smislu, logički (barem prema logici koja je vladala do ruske invazije) trebalo pretpostaviti da je Europska unija u boljem položaju s obzirom na njenu ukupnu gospodarsku i financijsku snagu, obilje novca kojim raspolaže unutar brojnih fondova iz kojih se isti dijeli „šakom i kapom“ – uglavnom onima koji ga zasluže kada je riječ o vrijednostima koje EU proklamira.
Međutim, problem je u tome što se rusko gospodarstvo na sveopće čuđenje zapadnih analitičara pokazalo neočekivano žilavim i prilagodljivim novim globalnim geopolitičkim procesima koji tresu i Europu i svijet. Hoće li tako biti i nakon najnovijeg paketa? Vjerojatno, ali prepustimo ipak konačni sud o tome vremenu – jer ono jedino uvijek kaže svu istinu i pred njim se ništa ne može sakriti.
Prije nego što pogledamo o čemu se konkretno radi ovoga puta kada je riječ o uvođenju proturuskih sankcija, treba primijetiti kako je ovo prvi put da EU nije uvela nikakve nove sankcije, već da je riječ o pooštravanju prethodno uvedenih – koje se glavninom tiču ruskog energetskog sektora i izvoza energenata na svjetska tržišta.
Macron se obratio naciji i rekao da Europa sprema novi udar na Rusiju, ali i to što osobno ne želi
Oglasila se predsjednica Europske komisije
Sedamnaesti paket sankcija protiv Rusije uključuje ograničenja protiv 189 tankera koji prevoze rusku naftu pod zastavama različitih zemalja, izjavila je predsjednica Europske komisije – EK, Ursula von der Leyen.
“Stavili smo na crnu listu 189 tankera zbog napada na ruski izvoz energije,” — napisala je u X. Njima će biti zabranjen ulazak u luke EU-a, a europskim tvrtkama bit će zabranjene bilo kakve transakcije s tim plovilima.
Prethodno je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio da su se veleposlanici EU-a dogovorili o sedamnaestom paketu proturuskih sankcija. “Sedamnaesti paket sankcija odobren je u srijedu,” — rekao je Barro i dodao da će EU, zajedno sa SAD-om, nastaviti raditi na daljnjim sankcijama.
Zemlje EU dale su zeleno svjetlo za 17. paket sankcija, a trebale bi biti formalno usvojene 20. svibnja. Očekuje se da će ministri obrane i vanjskih poslova dati konačno odobrenje 20. svibnja, iako “dvije zemlje EU morat će zatražiti odobrenje od svojih nacionalnih parlamenata, rekao je diplomat EU” – objavljuje POLITICO.
Boris Johnson brutalno iskren: ‘Nismo imali m… u potpunosti podržati Ukrajinu pod Bidenom’
Na spisku i tvrtke iz Srbije i Turske
Ukupno 35 tvrtki bit će podvrgnuto izvoznim ograničenjima, uključujući one iz Kazahstana, Uzbekistana, Srbije i Turske. Istovremeno, Mađarska, koja i dalje uvozi rusku naftu, zatražila je da se s popisa ukloni Lukoilova podružnica Litasco sa sjedištem u Dubaiju. EU vjeruje da je tvrtka pomogla Moskvi u nabavi tankera za svoju “flotu u sjeni”. „Ovi su brodovi prevozili naftu iz Rusije dok su isključivali svoje AIS transpondere, bez odgovarajućeg osiguranja od odgovornosti ili drugih financijskih jamstava, te dok su provodili nesigurne pomorske operacije“, navodi se u dokumentu EK.
Podsjećam da je američki Bloomberg je prethodno 17. paket sankcija EU-a nazvao blagim, budući da prvi put od 2022. neće uključivati nikakva dodatna ekonomska i trgovinska ograničenja, budući da je Europska komisija htjela smanjiti prigovore zemalja EU-a i što prije usvojiti ovaj paket.
Njemački medij Bild tvrdi da bi Europa, kao dio novog paketa sankcija, mogla potpuno odbiti isporuke plina iz Rusije i pooštriti ograničenja cijena svoje nafte. Također tvrdi da su trenutno u tijeku pregovori s Francuskom o smanjenju uvoza ruskog urana za nuklearne elektrane.
Osim toga, EU bi mogla uvesti sankcije protiv pojedinačnih banaka koje posluju u Rusiji ili koje, po mišljenju Bruxellesa, sudjeluju u zaobilaženju sankcija – navodi njemački medij.
Dakle, sankcijske igre idu dalje, ali sve su misli ipak usmjerene na onaj puno ozbiljniji – politički sukob Rusije i Zapada – prije svega po pitanju iznalaženja modaliteta za rješavanje opasnog ukrajinskog rata i sutrašnje pregovore između ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu.
Steže se obruč oko Ursule v.d. Leyen: Sud EU-a donio presudu s golemim posljedicama u aferi ‘Pfizergate’
Oko ovog posljednjeg mnogi su skeptični s obzirom na velike razlike u stavovima Moskve i Washingtona oko pojedinih ključnih elemenata tog sukoba – neovisno što i Vladimir Putin i Donald Trump nastoje iskazivati određenu dozu optimizma. Prije svega ovaj drugi.
