Stanovnici Spinuta u prilici su vidjeti rijetke ptice za grad Split, vjetruše. Kako nam javlja čitatelj iz ovog dijela grada, prošle se godine jedan par nastanio u Kineskom zidu.
“Ove godine su se vratila tri para i ugniježđeni su na tri različita kata”, govori nam Splićanin. U međuvremenu smo doznali da se ptice ipak nisu u Kineski zid doselile same, već su vlasništvo velikog ljubitelja ove vrste sokolova.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Pogledajte kratak video leta snimljen u Spinutu:
Vjetruša je mala grabljivica iz porodice sokolova (Falconidae), a u Hrvatskoj su najpoznatije obična vjetruša (Falco tinnunculus) i stepska vjetruša (Falco naumanni). Ova ptica je prava majstorica u letu i jedna je od najprepoznatljivijih ptica otvorenih krajolika Europe, Azije i Afrike.
Ime “vjetruša” dolazi od njezine osobite sposobnosti da lebdi u zraku na istom mjestu, raširenih krila i repa, dok traži plijen na tlu. Taj takozvani “lebdeći let” koristi za osmatranje miševa, kukaca i drugih sitnih životinja kojima se hrani. Let joj je graciozan i lagan, često se može vidjeti kako na vjetrovitim područjima stoji gotovo nepomično u zraku, koristeći struje zraka i samo povremeno zamahujući krilima.
Obična vjetruša najčešća je među vrstama roda Falco u Europi. Mužjaci i ženke razlikuju se po izgledu – mužjak ima sivoplavu glavu i rep, dok su leđa crvenkastosmeđa s tamnim točkama. Ženka je nešto veća i ujednačenije smeđa. Gnijezde se u dupljama drveća, na liticama, a sve češće i u urbanim sredinama – na zgradama, crkvama i drugim visokim strukturama. Nisu osobito izbirljive po pitanju gnijezda, često koriste napuštena gnijezda svraka ili gavrana.
Stepska vjetruša nešto je manja i lakša, s nježnijom građom i kraćim kandžama, što odražava njezinu prehranu koja se temelji uglavnom na kukcima. Za razliku od obične vjetruše, stepska se okuplja u veće kolonije i ima izrazito društveno ponašanje. U Hrvatskoj se stepska vjetruša gnijezdi u manjem broju, uglavnom u Slavoniji, gdje se aktivno provode projekti njezina očuvanja.
Obje vrste vjetruša su korisne za ljude jer kontroliraju brojnost glodavaca i štetnih kukaca, čime pomažu u održavanju ekološke ravnoteže u prirodi, ali i u poljoprivredi. Iako nisu izravno ugrožene na globalnoj razini, lokalno su osjetljive na promjene u krajoliku – intenzivna poljoprivreda, korištenje pesticida i gubitak pogodnih mjesta za gniježđenje utječu na njihov broj.
Vjetruša je simbol slobode i prilagodljivosti. Iako mala, snalažljiva je i izdržljiva, pa se bez straha nastanjuje i u prirodnim i u ljudskim krajolicima. Njezina prisutnost znak je zdravog okoliša, a njezin let podsjetnik na ljepotu i sklad divljine koju često uzimamo zdravo za gotovo.
Moja reakcija na članak je…
