Europska komisija ove će godine kroz program Obzor Europa (Horizont) uložiti 7,3 milijardi eura u projekte istraživanja i razvoja te zadržavanje i privlačenje istraživača i znanstvenika.
Iz programa čija ukupna vrijednost u šestogodišnjem razdoblju (2021. do 2027.) iznosi 93,5 milijardi eura, nešto više od 70 posto ovogodišnje alokacije namijenjeno će biti ostvarivanju klimatskih i digitalnih ciljeva Europe. Konkretno, 35 posto će biti uloženo u projekte istraživanja i razvoja vezane uz klimu, a 8,8 posto u one vezane uz bioraznolikost.
Projekti vezani uz klimu, energetiku i transport na raspolaganju će imati 1,14 milijardi eura, dok oni koji se bave hranom, bioekonomijom, prirodnim resursima, poljoprivredom i okolišem mogu računati na 833 milijuna eura vrijedne natječaje, objavila je Europska komisija. S druge strane, čak 36 posto alokacije bit će usmjereno na digitalnu tranziciju, od čega se 1,6 milijardi odnosi na razvoj umjetne inteligencije. Svi ovi natječaji trebali bi doprinijeti jačanju konkurentnosti Europe.
Administrativno rasterećenje
U talente, odnosno istraživače i znanstvenike, putem pilot-natječaja “Odaberi Europu za znanost”, koji će biti objavljen u sklopu programa “Marie Skłodowska-Curie Actions” (MSCA), 22,5 milijuna eura bit će uloženo u privlačenje i zadržavanje mladih talenata, odnosno u postdoktorske stipendije.
Ukupno će u sklopu MSCA programa biti raspisani natječaji vrijedni više od 1,25 milijardi eura. Za novi instrument Novi europski Bauhaus (NEB), čiji je cilj transformirati životni prostor tako da bude održiv, inkluzivan i fizički lijep, predviđeno je 118,4 milijuna eura. Pola tog iznosa, oko 63 milijuna, bit će iskorišteno za financiranje projekata demonstracije NEB u lokalnim zajednicama, dok će ostatak biti uložen u temeljna istraživanja.
Dodatnih 663 milijuna eura bit će uloženo u pet misija Europske unije koje uključuju investicije u digitalne i svemirske tehnologije, zelene projekte i održivi razvoj, ali i one koji se bave organiziranim kriminalom te terorističkim prijetnjama.
Iz Komisije najavljuju i da će proces prijava na natječaje Obzora biti pristupačniji i jednostavniji. Primjerice, na određenim će natječajima biti omogućeno podnošenje kraćih prijedloga projekata kako bi se smanjio administrativni teret. Prijavitelji će cjeloviti prijedlog morati podnositi tek kada budu izabrani u drugu fazu natječaja. Kod natječaja koji se odnose na jednokratne iznose bespovratnih potpora (što čini 35 posto ukupnog proračuna) bit će omogućena šira upotreba pojednostavljenih prikaza i prijava troškova.
Slaba participacija
Neki natječaji su već objavljeni, a njihov potpuni pregled i raspored moguće je pronaći na portalu Europske komisije EU Funding&Tenders.
Rezultati domaćih poduzetnika i znanstvenika na programu Obzor, nažalost, nisu impresivni. Do ožujka ove godine kroz oko 350 projekata ugovoreno je 136 milijuna eura. Ipak, ti su rezultati već sada (na pola programskog razdoblja) bolji nego što su bili u čitavom prethodnom koji je završio 2020., kada smo sveukupno povukli 134 milijuna eura. Najuspješniji na natječajima Obzora su Institut “Ruđer Bošković” i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računalstva.
