Europska unija namjerava do 2027. u potpunosti ukinuti uvoz plina, ali i svih energenata iz Rusije. Komisija bi trebala idući mjesec predložiti zabranu novih ugovora i prekid svih postojećih koji sa sklopljeni s ruskim tvrtkama. Odluka bi stupila na snagu do kraja ove godine. HRT je provjerio kako bi se nakon te odluke mogla snaći Hrvatska.
Europska unija više ne želi ruske energente
Europska unija više ne želi ruske energente. Svaka zemlja članica do kraja godine morat će predstaviti plan za ukidanje nabave ruskog plina, nuklearnog goriva i nafte.
Morat će razraditi i diverzifikaciju za nabavu plina.
– Idući mjesec poduzimamo neviđene mjere i predstavljamo paket zakonodavnih prijedloga. Uvodimo nova pravila o transparentnosti i praćenju ruskog plina. Zabranjujemo svaki uvoz ruskog plina u sklopu novih i postojećih ugovora. Zabranjujemo preostali uvoz ruskog plina iz plinovoda i LNG-ja prema postojećim dugoročnim ugovorima, rekao je Dan Jorgensen, povjerenik za energetiku Europske unije.
Ne žele, kažu, financirati ruski ratni fond.
Do izbijanja ruske agresije na Ukrajinu Europska unija uvozila je iz Rusije 45 posto plina. Taj je udio lani smanjen na 19 posto.
Što bi za Hrvatsku značio život bez ruskog plina?
– Postoje, naravno, količine koje mogu nadomjestiti ruski plin, radi se o norveškom, afričkom i američkom plinu i svi ti izvori imaju dovoljno kapaciteta da nadomjeste ruski plin, jedino je pitanje cijene, ističe Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
Alternativni plin je naime skuplji. No to ne mora značiti da će poskupjeti za sve. Vlada godinama subvencionira cijenu plina za kućanstva, male poduzetnike i javni sektor. Posljednji paket subvencija osiguran je do početka iduće ogrjevne sezone.
Kakve cijene možemo očekivati?
– Za ovu sezonu je bilo otprilike 50 eura po MWh, a sada se korekcija napravila na 30 eura i to bi mogla ostati približno ta cijena i za iduću godinu. Sve ovisi o tome kako će se napuniti europska skladišta i kakva će biti zima, govori Dalibor Pudić, predstavnik Hrvatske stručne druge za plin.
Stručnjaci smatraju da Hrvatska stoji bolje od većine europskih zemalja zbog dva razloga: vlastite proizvodnje plina, iako sve manje zastupljene, ali i LNG terminala koji preuzima vodeću ulogu u nabavi plina.
– Naš terminal je došao u zadnjem trenutku. Žao mi je da naše tvrtke nemaju više zakupljenih kapaciteta i da Hrvatska ne igra još aktivniju i ambiciozniju ulogu kako bi koristila vlastite izvore energije uključujući i nalazišta plina koja još imamo, ističe Julije Domac, savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu.
Dok okreće leđa jeftinom ruskom plinu, Komisija je izrazila spremnost za kupnju više američkog putem LNG terminala. No, to možda nije slučajno.
Tim potezom ujedno podilazi zahtjevima Donalda Trumpa na putu do smanjivanja suficita u trgovinskoj razmjeni.
