- Iznenadno kajanje europskih moćnika više mi se čini kao posljedica njihove osvete SAD-u i Donaldu Trumpu – kao najvećim saveznicima i sponzorima Izraela – zbog nedvojbenog američkog udaljavanja od Europe i pokušaja preustroja svijeta isključivo po američkim interesima.
- Europske metropole time traže i prostor za privlačenje bogatih arapskih monarhija – ono isto što je pokušao i dobrim dijelom uspio Trump na tek završenoj bliskoistočnoj turneji. Ali s pragmatičnim i lukavim trgovcima – Arapima, nikad nisi na sigurnom. Tim više što upravo formiraju svoj “Arapski svijet” – novi centar svjetske geopolitičke moći, u kojem ne žele da im ubuduće bilo tko izvana diktira pravila igre i gdje žele surađivati sa svima kada i gdje im je to u interesu.
Nije tajna da je izraelski državni vrh nezadovoljan američkim vođenjem pregovora s Iranom oko njegovog nuklearnog programa ne samo po pitanju dinamike samih razgovora, već i općenito. Jer mnogi su u Izraelu polagali nadu da će dolaskom Donalda Trumpa na vlast Washington Teheranu dati ultimatum o trajnom prekidu svih njegovih nuklearnih ambicija ali i razvoja raketnog programa te zemlje. Ali umjesto toga Trumpova administracija vodi pregovore s Iranom s ciljem postizanja diplomatskog sporazuma o njegovom nuklearnom programu.
Također nije tajna da odnosi između pragmatičnog i biznisu sklonog Trumpa i radikalno nastrojenog Benjamina Netanyahua nisu pretjerano dobri, i da je Trump skloniji pronalasku zajedničkog rješenja svih bliskoistočnih problema u suradnji s ključnim arapskim zemljama – što je pokazala i njegova prošlotjedna bliskoistočna turneja.
U tim i takvim okolnostima (iako će neki reći da je sve navedeno samo američko-izraelska igra „dobrog i lošeg policajca“ s istim ciljem u što ne vjerujem s obzirom na znatno šire američke interese ne samo u toj regiji od onih izraelskih) zanimljivo je ukazati na slijedeću vijest koju je u utorak objavio američki CNN i koja se odnosi na razmišljanja američkih obavještajaca na navedenu temu američkih pregovora s Iranom.
On navodi kako novi obavještajni podaci koje su prikupile Sjedinjene Države sugeriraju da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja. Takav bi udar bio drski prekid (Izraela) s predsjednikom Donaldom Trumpom, rekli su američki dužnosnici. Također bi mogao izazvati širi regionalni sukob na Bliskom istoku – nešto što SAD nastoje izbjeći otkako je rat u Gazi rasplamsao regionalne napetosti.
Dužnosnici upozoravaju kako nije jasno jesu li izraelski čelnici donijeli konačnu odluku te da zapravo postoji duboko neslaganje unutar američke vlade oko vjerojatnosti da će Izrael na kraju djelovati, i da će odluka o tome hoće li Izrael napasti ili ne vjerojatno ovisiti o tome što misli o američkim pregovorima s Teheranom o njegovom nuklearnom programu.
Ali „mogućnost izraelskog napada na iranski nuklearni objekt značajno je porasla posljednjih mjeseci“, rekla je druga osoba upoznata s američkim obavještajnim podacima o tom pitanju. „A izgledi za sporazum između SAD-a i Irana, koji je dogovorio Trump, a koji ne uklanja sav iranski uran, čine mogućnost napada vjerojatnijom.“
Ranije u utorak, iranski vrhovni vođa Ali Hamnei rekao je da su američki zahtjevi da Teheran prestane obogaćivati uran “pretjerani i nečuveni”, izvijestili su državni mediji, izražavajući sumnje u uspjeh pregovora o novom nuklearnom sporazumu.
Iran: Nuklearni pregovori propadaju ako SAD ustraje ovom uvjetu
Raste međunarodni pritisak na Izrael: EU i Velika Britanija ljute i poduzimaju prve mjere
Paralelno s navedenom viješću treba napomenuti kako je posljednjih dana porastao međunarodni pritisak na Izrael i to po pitanju Gaze. Dolazi uslijed pritužbi na nedostatak humanitarne pomoći koja stiže u Gazu i to u vrijeme kad je vlada premijera Netanyahua pokrenula novu vojnu ofenzivu u toj palestinskoj enklavi.
Tako je u utorak visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas nakon sastanka ministara vanjskih poslova bloka rekla da će Europska unija preispitati pakt kojim se uređuju njezine političke i ekonomske veze s Izraelom zbog “katastrofalne” situacije u Gazi.
Kallas je rekla da je “snažna većina” ministara na sastanku u Bruxellesu podržala takvu reviziju sporazuma s Izraelom, poznatu kao sporazum o pridruživanju, s obzirom na događaje u Gazi. „Situacija u Gazi je katastrofalna. Pomoć koju je Izrael dopustio je naravno dobrodošla, ali to je kap u moru. Pomoć mora teći odmah, bez opstrukcija i u velikim količinama, jer je to ono što je potrebno“, rekla je Kallas novinarima.
Diplomati su rekli da je 17 od 27 članica EU podržalo reviziju, koja će se fokusirati na to poštuje li Izrael klauzulu o ljudskim pravima u sporazumu, a predložio ju je nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp.
U pismu u kojem predlaže reviziju, Veldkamp je izrazio zabrinutost zbog izraelske politike koja “pogoršava već tešku humanitarnu situaciju”. Također je naveo “izjave članova izraelskog kabineta o stalnoj prisutnosti koje aludiraju na ponovnu okupaciju (dijelova) Pojasa Gaze, Sirije i Libanona” i “daljnje pogoršanje situacije na Zapadnoj obali”. Veldkamp je nazvao reviziju “vrlo važnim i snažnim signalom”, ponavljajući osjećaje dužnosnika iz Francuske i Irske.
No drugi nisu podržali reviziju. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky predložio je da bi blok mogao održati sastanak s Izraelom u okviru sporazuma o pridruživanju kako bi izrazio zabrinutost.
Kallas je rekla da su sankcije EU-a protiv nasilnih izraelskih doseljenika pripremljene, ali ih je do sada blokirala jedna država članica. Diplomati su rekli da je ta zemlja – Mađarska.
Švedska ministrica vanjskih poslova rekla je u utorak da će njena zemlja unutar EU-a raditi na uvođenju sankcija protiv određenih izraelskih ministara zbog izraelskog postupanja prema palestinskim civilima u Gazi. „Budući da ne vidimo jasno poboljšanje za civile u Gazi, moramo dodatno podići ton“, rekla je ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard u izjavi za AFP i dodala da će zbog toga „sada također inzistirati na sankcijama EU-a protiv pojedinačnih izraelskih ministara“.
Pojačava se međunarodni pritisak na Izrael zbog Gaze
London je otišao najdalje
Britanska vlada u utorak je obustavila pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom i nametnula sankcije naseljenicima Zapadne obale, nekoliko sati nakon što je obećala “konkretne akcije” ako Izrael ne zaustavi svoju novu vojnu ofenzivu u Gazi.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy rekao je da vlada ne može nastaviti razgovore o postojećem trgovinskom sporazumu s izraelskom vladom koja provodi, kako je rekao, nečuvenu politiku u Gazi i na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael. „Povijest će im suditi“, rekao je Lammy. „Blokiranje pomoći. Proširenje rata. Zanemarivanje zabrinutosti vaših prijatelja i partnera. To je neopravdano. I mora prestati.“ Rekao je da se ilegalna izraelska naselja šire Zapadnom obalom “uz izričitu podršku ove izraelske vlade”.
Pritisak bliskih saveznika raste na Izrael nakon gotovo tromjesečne blokade opskrbe Gaze koja je dovela do upozorenja na glad. Čak su i Sjedinjene Države, odani saveznik, izrazile zabrinutost zbog krize gladi.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Oren Marmorstein nazvao je sankcije protiv doseljenika na Zapadnoj obali “neopravdanim i žalosnim” te rekao da Velika Britanija ionako ne napreduje u pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini.
Objava je uslijedila nakon komentara britanskog premijera Keira Starmera, koji je patnju djece u Gazi nazvao “potpuno nepodnošljivom” i ponovio svoj poziv na prekid vatre. „Želim danas javno izjaviti da smo užasnuti eskalacijom iz Izraela“, rekao je Starmer.
Izraelska veleposlanica u Velikoj Britaniji, Tzipi Hotovely, pozvana je u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje je ministar za Bliski istok Hamish Falconer planirao 11-tjednu blokadu pomoći Gazi nazvati “okrutnom i neobranjivom”.
Zajednički zaoštravaju i Francuska i Kanada
U ponedjeljak se Starmer pridružio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i kanadskom premijeru Marku Carneyju u iznošenju jedne od najznačajnijih kritika bliskih saveznika Izraela na račun načina na koji se vodi rat u Gazi i njegovih akcija na Zapadnoj obali.
Trojica čelnika zaprijetila su poduzimanjem “konkretnih akcija” ako vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ne prekine obnovljenu vojnu ofenzivu i značajno ne ukine ograničenja humanitarne pomoći.
Netanyahu je izjavu nazvao “ogromnom nagradom” za Hamas.
Tjedna analiza Zorana Metera: Tko je u poplavi egoizama vođa u Europi kojeg u svako doba može nazvati Trump
Prosudba
Iznenada probuđena savjest Europske unije i njenih ključnih članica, kao i Velike Britanije i Kanade zbog neviđenih patnji palestinskog naroda u Pojasu Gaze koje traju još od kraja listopada 2023. godine a kraja im se ne vidi – možda je više vrijedna prezira nego pozdrava.
Jer previše se toga u međuvremenu užasnog dogodilo da bi se tek tako, jalovim i zakašnjelim priopćenjima protuizraelskog karaktera pokušalo oprati svoju savjest pred žrtvama koje njihovo nijemo promatranje neviđenih zločina – bez da se bilo što konkretno učinilo na razini međunarodne zajednice – neće ni zaboraviti ni oprostiti!
Iznenadno kajanje europskih moćnika više mi se čini kao posljedica njihove osvete SAD-u i Donaldu Trumpu osobno – kao najvećim saveznicima i sponzorima Izraela općenito – zbog nedvojbenog američkog udaljavanja od Europe i pokušaja preustroja svijeta isključivo po američkim interesima. Washington na Europu gleda kao na drugorazrednog geopolitičkog igrača, možebitnog neugodnog globalnog trgovinskog konkurenta, kojoj je zato „podmetnuo sigurnosni požar“ na njenom istočnom krilu te joj dao ulogu dugoročnog vatrogasca kroz preuzimanje brige o budućnosti Ukrajine i sprječavanju širenja interesa Rusije na Starom kontinentu. Europske elite tu su ulogu naivno i nepromišljeno prihvatile još od samog početka vladavine Joea Bidena i iz toga se više ne mogu izvući bez golemih reputacijskih i političkih šteta po same sebe.
Ali mogu se pokušati osvetiti! Europski politički moćnici očito su shvatili svu težinu neugodnog položaja u koji ih je doveo Trump i pripremaju mu svoj protuodgovor. Jedan od njih je i sklapanje privremenog trgovinskog sporazuma EU-Velika Britanija, kao očit odgovor Trumpovom carinskom ratu. Vidjet ćemo u tom smislu kako će se razvijati odnosi i između EU-a i Kine, i hoće li ih London i dalje željeti kočiti u ime poljuljanog britansko-američkog transatlantskog savezništva (Trump i Starmer se ideološki ne podnose i na potpuno su suprotnim stranama) ili će sve prepustiti logici tržišta.
Drugi odgovor Europe je vjerojatno usmjeren kroz udar na ključnog američkog bliskoistočnog saveznika – Izrael, koji je proteklo desetljeće unutar EU-a uspio pronaći zemlje koje će kočiti donošenje bilo kojih odluka ili rezolucija Bruxellesa koje imaju protuizraelski karakter. Time europske metropole traže prostor za privlačenje ključnih i bogatih arapskih monarhija na svoju stranu – ono isto što je pokušao i dobrim dijelom uspio Trump na svojoj tek završenoj turneji po Bliskom istoku.
Meter o Trumpovom dealu s Putinom i novoj ruskoj velikoj ljetnoj ofenzivi
Ali s pragmatičnim i lukavim trgovcima – Arapima, nikad nisi na sigurnom. Tim više što upravo formiraju svoj “Arapski svijet” – novi centar svjetske geopolitičke moći, u kojem ne žele da im ubuduće bilo tko izvana diktira pravila igre, i gdje žele surađivati sa svima kada i gdje im je to u interesu.
Globalne i kontinentalne geopolitičke igre postaju sve vruće!
