Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carine od 25% na iPhone uređaje proizvedene izvan SAD-a ako Apple ne premjesti proizvodnju u SAD.
Istovremeno, najavio je i uvođenje carine od 50% na robu iz Europske unije, koja bi trebala stupiti na snagu 1. lipnja, piše Guardian.
Te najave izazvale su oštre padove na globalnim burzama. Terminski ugovori za Dow Jones pali su za više od 600 bodova, odnosno 1,4%, S&P 500 za 1,4%, a Nasdaq za 1,8%.
Europski indeksi također su osjetno pali: STOXX 600 za 1,86%, njemački DAX za 2,37% i francuski CAC za 2,63%. Eurostoxx 50 zabilježio je pad od 2,3%, a njemački DAX gotovo 2%.
Britanski FTSE 100 pokazao se otpornijim, pao je samo za 1%, zahvaljujući trgovinskom sporazumu između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država koji ga donekle štiti od američke trgovinske agresije.
Apple ima kompleksan i složen opskrbni lanac u Aziji te je već pokušao smanjiti carinske udare premještanjem proizvodnje u Indiju i Vijetnam.
No, prijetnje carinama mogle bi prisiliti kompaniju na povećanje cijena i preslagivanje lanca opskrbe. Apple trenutačno ne bilježi nagle promjene u potrošačkom ponašanju ni panično gomilanje zaliha, ali ta bi se situacija mogla uskoro promijeniti.
Godišnje se u SAD-u proda više od 60 milijuna iPhone uređaja, no u zemlji gotovo da ne postoji njihova proizvodnja. Apple je većinu pametnih telefona koje prodaje u SAD-u počeo proizvoditi u Indiji.
Trump je ranije javno rekao šefu Applea, Timu Cooku, da očekuje kako će iPhonei namijenjeni američkom tržištu biti proizvedeni upravo u SAD-u, a ne u Indiji ili drugim zemljama.
Trump je poručio da će u slučaju neispunjavanja tog zahtjeva Apple morati plaćati carinu od najmanje 25% na uvezene uređaje.
Carine na uvoz iz EU-a trebale bi stupiti na snagu 1. lipnja, što će rezultirati visokim nametima na luksuznu robu, farmaceutske proizvode i ostalu robu europskih proizvođača.
Podsjetimo, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da je “Europska unija, koja je formirana s prvenstvenim ciljem da iskorištava Sjedinjene Američke Države u trgovini, jako teška za suradnju”.
Obrušio se na europske “moćne trgovinske barijere, PDV, smiješne korporativne kazne, nemonetarne trgovinske barijere, monetarne manipulacije te nepravedne i neopravdane tužbe protiv američkih kompanija”.
“Naši razgovori s njima ne vode nikuda!”, istaknuo je Trump.
Europska komisija je odbila komentirati njegovu objavu, rekavši da se čeka telefonski razgovor povjerenika Maroša Šefčoviča i njegovog američkog kolege Jamiesona Greena oko 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Brojke koje navodi Trump ne slažu se s europskim podacima. Prema Eurostatu, EU ima u robnoj razmjeni trgovački suficit od 157 milijardi eura, a u trgovini uslugama deficit od 109 milijardi eura.
Iz Trumpove objave proizlazi da od EU-a traži da ukine sustav poreza na dodanu vrijednost, odustane od reguliranja velikih tehnoloških kompanija i od standarda za sigurnost hrane.
Europska komisija već je poslala SAD-u prijedlog ustupaka koji uključuju povećanje uvoza iz strateških sektora poput energetike, tehnologije (razvoj 5G i 6G mreža), industrije (čelik, aluminij, poluvodiči, automobili) i poljoprivrede. Međutim, SAD traži jednostrane ustupke, što otežava pregovore.
Konzultantska kuća Capital Economics upozorava da bi carina od 50% na uvoz iz EU-a mogla značajno smanjiti BDP Njemačke i Irske, osobito u farmaceutskom sektoru. Ipak, smatraju da je uvođenje tako visokih carina dugoročno malo vjerojatno.
Trumpove prijetnje stigle su unatoč 90-dnevnoj stanci u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, tijekom koje su ukinute većine međusobno uvedenih carina.
No, ovim potezima eskalira trgovinski sukob, što povećava nesigurnost na tržištima i prijeti značajnim poremećajima u globalnim lancima opskrbe i tržištima kapitala.
Bessent: Ovo je odgovor na sporost EU-a
Ministar financija Scott Bessent tvrdi da Europska unija u pregovorima sa SAD-om ne prati tempo drugih trgovinskih partnera.
U razgovoru za Fox News, Bessent je rekao kako Donald Trump smatra da prijedlozi EU-a za trgovinski sporazum nisu iste kvalitete kao oni drugih trgovinskih partnera.
Države u Aziji, tvrdi Bessent, napredovale su s vrlo zanimljivim prijedlozima i pregovaraju u dobroj vjeri, otkako je Trump privremeno zaustavio uvođenje novih carina na 90 dana. Dodao je: „Mislim da je ovo odgovor na sporost EU-a.“
Bessent također izražava nadu da će Trumpova prijetnja uvođenjem carine od 50% „zapаliti vatru pod (nogama) EU“.
Navodi kako EU ima problem „kolektivne akcije“, budući da 27 država zastupa jedna skupina u Bruxellesu.
Neke od tih država, sugerira Bessent, ni ne znaju što EU pregovara u njihovo ime.
