Cijene električne energije na burzama su rekordno visoke posljednjih dana. Izuzetno visoke temperature širom Jugoistočne Europe, koje su danima oko 40 stupnjeva Celzijusa, povećale su potrošnju električne energije, ali stručnjaci to ne vide kao glavni razlog za rekordan rast cijena na burzama od 50 do čak 170 posto.
Oni uzroke vide, prije svega, u smanjenju prijenosnih kapaciteta između Europe i Mađarske, ali i između Srbije i Mađarske i Bugarske i Rumunjske, te u kašnjenju u dostizanju pune proizvodnje nuklearne elektrane Kozloduj, smanjenoj proizvodnji termoelektrana na ugalj, kao i izvozu umjesto uvoza iz Ukrajine, piše Balkan Green Energy News.
Najveći skok cijene električne energije je zabilježen na mađarskoj burzi HUPX za isporuke u satima od 20 do 23 gdje su cijene dostizale i nevjerovatnih 940 eura za megavat-sat (MWh) u odnosu na oko 350 eura prethodnog tjedna.
Prosječna cijena na dan unaprijed tržištu u tijeku prošlog tjedna bila je oko 200 eura po MWh, dok je u tjednu prije bila oko 120 eura. Ovakve cijene električne energije na mađarskoj burzi nisu zabilježene od 2022. godine kada je bila energetska kriza.
Rekordne cijene električne energije i na burzama u regiji
Val je odmah zahvatio Rumunjsku, gde je satna cijena na burzi OPCOM dostizala 700 eura (prethodnog tjedna najviša je bila oko 350), i Bugarsku gde je na IBEX-u bila oko 500 eura (365 eura). A, onda se proširio i na Grčku, Hrvatsku, Srbiju.
U Hrvatskoj je cijena na CROPEX-u dostigla 390 eura, a Srbiji na SEEPEX-u je prešla 400 eura (prethodnog tjedna najviša cijena je bila 125 eura). Smirivanja teško da će biti jer se toplotni val nastavlja i u ovom tjednu, a uzroci koji sada dovode do visoke cijene električne energije neće biti otklonjeni.
Marko Kosorić, ekspert za trgovinu električnom energijom u Jugoistočnoj Europi iz firme Balkan Energy, kaže da je analiza koju je uradio pokazala da su visoke cijene električne energije posljedica mnogih faktora.
„Visoke cijene se samo djelimično mogu opravdati većim uvozom usljed toplotnog vala, ali to nije dovoljno opravdanje“, kaže Kosorić.
Mađarska nema veći uvoz, ali ima mnogo veće cijene električne energije nego u sličnim uvjetima tijekom toplotnog vala 2021.
On kaže da vrijedi usporediti ovaj toplotni val (od 8. do 10 srpnja) sa onim u srpnju 2021. (od 27. srpnja do 30. srpnja), koji je imao prilično slične temperature.
„Točno je da je prosječna cijena na burzi HUPX-u bila izuzetno visoka, ali uglavnom samo zbog dva sata, H20 i H21. Da li su ti sati bili stresni, posmatrajući samo veličinu uvoza Mađarske? Uvoz električne energije same Mađarske u H20 i H21 nije bio veći nego tijekom toplotnog vala u srpnju 2021. Dakle, mađarsko tržište nema veći uvoz nego ranije, ali ima mnogo veće cijene električne energije nego u sličnim uvjetima tijekom toplotnog vala 2021.“, navodi Kosorić.
Njegova analiza pokazuje da potrošnja Jugoistočne Europe, u koju ubraja Mađarsku, bivšu SFRJ, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Albaniju, nije mnogo veća u toplotnom valu 2024. nego što je bila 2021. samo do 800 MW veća u satima H20-H24.
Energija za cijelu regiju dolazila je iz centralno-zapadnog dijela Europe u oba toplotna vala i to preko austrijsko-slovenske, austrijsko-mađarske, slovačko-mađarske i talijansko-JIE granice.
Međutim, kako ističe Kosorić, nominirani tokovi iz Centralno-zapadne Europe preko austrijskih i slovačkih granica ka ovoj regiji u satima H20-H24 su bili za 800 MW manji tijekom ovog toplotnog vala nego 2021., iako je sada na tim granicama Flow Based Market Coupling mehanizam – koji bi trebao omogućiti veće prekogranične razmjene energije.
„To pokazuje da je efektivni kapacitet mreže iz Centralno-zapadne Europe bio niži nego u 2021. i to je najviše neočekivani faktor koji se dogodio od 8. srpnja 2024. koji je potakao ekstremne cijene električne energije na berzi HUPX“, ističe Kosorić
Nije samo problem u prijenosnoj mreži
Ali, nije samo problem u prijenosnoj mreži. Na svim burzama, kako se vidi u analizi, su postignute visoke cijene, koje bi mogle da budu posljedica više faktora.
Uvoz regije ove godine jeste bio isti kao 2021., ali su mnoge stvari drugačije. Tako je 2021. regija u prosjeku uvozila 700 MW energije iz Ukrajine, a sada izvozi 800 MW u Ukrajinu i Moldaviju.
Izgubljena je i, kako kaže Kosorić, „jeftina“ energija iz termoelektrana na ugalj, pa su sada kapaciteti za 2.000 MW manji. U isto vrijeme i blok od 1.000 MW u NE Kozloduj imao je tri tjedna odložen ulazak na mrežu, a onda je započeo sinkronizaciju 8. srpnja i dostigao stabilnu punu proizvodnju tek popodne 10. srpnja.
Na kraju, Kosorić zaključuje da se može reći da su trenutne cijene u satima H20, H21 i H22 na burzi HUPX posljedica nemogućnosti mreže da fizički isporuči dodatnu energiju na mađarsko i rumunjsko tržište, kao i da nisu vezane za realne troškove proizvodnje energije.
Što očekivati u tjednima koji dolaze
Kosorić ne očekuje značajnije promjene sljedećih tjedana.
„Ovaj tjedan će biti još topliji nego prošli, bez drugih bitnih strukturnih promjena, pa će regija ostati veoma osjetljiva. Ograničenja prijenosne mreže mogu postati još jača u okviru FBMC mehanizma zbog remonata na mrežama u centralnoj Europi, proizvodnja u hidroelektranama opada, a proizvodnja iz solarnih elektrana je na maksimumu“, poručuje Kosorić.
