Električni romobili postaju sve češći prizor na ulicama gradova Bosne i Hercegovine, ali njihov sve veći broj ne prati i adekvatna zakonska regulativa. Dok Republika Srpska već ima određene propise, na državnoj razini i u Federaciji BiH jedinstveni zakon još uvijek ne postoji.
Sve veći broj korisnika, ali bez jasnih pravila
“Električni romobili su vozila koja su po konstrukciji najsličnija biciklima i električnim biciklima, ali su znatno nestabilniji i zahtijevaju posebnu pažnju prilikom upravljanja”, rekao je Mirzet Sarajlić, inženjer prometne sigurnosti.
Prema njegovim riječima, tehnološki razvoj romobila i litijskih baterija omogućio je njihovu naglu prisutnost na cestama. Međutim, taj razvoj nije pratio i odgovarajući zakonodavni okvir, što predstavlja ozbiljan izazov za sigurnost sudionika u prometu, piše N1.
Prednosti i mane: Mobilnost vs. sigurnost
“U pogledu urbane mobilnosti, romobili smanjuju gužve i emisiju štetnih plinova, ali predstavljaju sigurnosni izazov zbog male stabilnosti i velikih brzina koje mogu dostići”, upozorio je Nikola Ćopić, prometni inženjer iz Banje Luke.
Poseban problem, kaže Ćopić, jest nedostatak edukacije i zakonskih obveza za korisnike, poput poznavanja prometnih propisa ili nošenja zaštitne opreme: “U Republici Srpskoj su romobili zakonski izjednačeni s biciklima, ali bi trebalo razmotriti uvođenje obveznog testiranja poznavanja prometa.”
Infrastruktura u raskoraku s realnošću
Gradovi u BiH, prema riječima Sarajlića, nisu spremni za ovakvu vrstu prijevoza: “Nedostatak infrastrukture je prepreka. Ljudi ne koriste romobile jer nemaju gdje, a infrastruktura se ne gradi jer nema dovoljno korisnika.”
Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH tvrde da su svjesni problema i rade na zakonskim izmjenama.
“U drugoj polovini 2024. završili smo nacrt izmjena zakona o osnovama sigurnosti prometa, koji uključuje i romobile. Trenutačno je u proceduri pred Vijećem ministara”, izjavio je Samir Džaferović, pomoćnik ministra.
Dodaje da se zakon bazira na europskim direktivama, te da bi njegova primjena mogla unaprijediti sigurnost u prometu, posebno u segmentu nove mikromobilnosti.
Edukacija kao ključ prevencije
Svi stručnjaci u emisiji složili su se da je edukacija korisnika najvažniji korak ka sigurnijem prometu.
“Mladi voze romobile bez ikakvog prometnog znanja. Ne poznaju signalizaciju, ni osnovne propise”, upozorio je Sarajlić.
On predlaže da škole uvedu prometnu edukaciju kao dio nastave, a profesori tehničkog obrazovanja izdaju potvrde o poznavanju pravila.
“To bi bio najefikasniji način da stvorimo novu generaciju odgovornih sudionika u prometu”, zaključio je.
Gdje su granice brzine?
Zakoni u Republici Srpskoj trenutačno prave razliku između romobila koji idu do 6 km/h (dozvoljeni na trotoaru) i onih do 25 km/h (obavezni na biciklističkoj stazi ili uz desnu ivicu kolovoza).
“Optimalna brzina romobila u gradskim sredinama trebalo bi da bude do 20 km/h, uz obvezno ugrađen limiter brzine i kazne za one koji ga uklone”, rekao je Ćopić.
Propali pilot-projekti i manjak odgovornosti
Upitani o propasti projekta iznajmljivanja romobila u Sarajevu, Džaferović je rekao da Ministarstvo nije bilo kontaktirano jer se radilo o lokalnom projektu.
Sarajlić ističe da sharing sustav može imati mnogo prednosti, ali i rizika: “Romobili bez limitatora brzine, pa čak i invalidska kolica koja idu 70 km/h, predstavljaju opasnost. To ruši povjerenje građana u mikromobilnost.”
Zaključak: Potencijal koji traži okvir
Stručnjaci smatraju da električni romobili predstavljaju značajan iskorak u smanjenju urbanih prometnih problema i zaštiti okoliša, ali samo ako ih prati pametna regulacija, edukacija i infrastruktura.
“Ovdje treba promovirati kulturu korištenja romobila, a ne je sputavati prekomjernom regulacijom”, zaključio je Sarajlić.
