Iako ne postoji univerzalni lijek za sve bolesti, bazga je jedno od najsvestranijih prirodnih rješenja za mnoge tegobe.
Prema WebMD-u, u svijetu postoji otprilike 30 vrsta biljaka i drveća koje se nazivaju bazga. Najpoznatija vrsta ove biljke u Europi (također poznata kao Sambucus nigra) je ona koja se najviše povezuje sa zdravljem i iscjeljenjem.
Prema vjerovanjima, povijest ove biljke datira iz 400. godine prije Krista, a kaže se da je Hipokrat, koji se smatra ocem medicine, često koristio biljku u liječenju drugih. U narodnoj medicini danas se smatra jednom od najljekovitijih biljaka na svijetu.
Bazga ima mnogo blagodati za zdravlje. Tu je ono antivirusno i antibakterijsko djelovanje, a u pučkoj se medicini koristila i za pročišćavanje organizma. Glavni je narodni lijek protiv gripe i prehlade jer osim što liječi, bazga zbog svojih iznimno ljekovitih svojstava sprečava širenje bolesti.
Stari su ljudi od cvjetova bazge pripremili mast kojojm su liječili opekotine i rane. Sjeme i grančice bazge nalazimo još i u naseljima iz kamenog doba u Švicarskoj i u gornjoj Italiji, a ljekovitost bazge proučavao je i Aristotelov učenik Teofrast iz Erosoza koji je bio grčki filozof te jedan od osnivača botanike.
U liječenju se pak najviše upotrebljavaju cvjetovi bazge. Cvjetovi bazge potiču znojenje, pomažu kod rješavanja hunjavice, kašlja, kod upale pluća, bronhitisa, upale grla…
Čaj od cvjetova bazge u narodnoj medicini se koristio kao lijek kod glavobolje, upale uha, bolova u nogama. Ova je biljka je korisna i u podizanju imuniteta, kod probavnih tegoba, mršavljenja, akni i pjega na koži.
Bazga u sebi ima željeza i vitamina C, a čaj spremljen od njezinih cvjetova je iznimno ukusan, osvježavajuć i pitak.
