Kardinal Camillo Ruini, rimski vikar emeritus, bivši predsjednik talijanskog episkopata i predsjedatelj međugorske istražne komisije, otpušten je 15. srpnja nakon što je 6. srpnja hospitaliziran zbog srčane ishemije.
Prema Vatican Newsu, 93-godišnji talijanski kardinal otpušten je u ponedjeljak poslijepodne, nakon što mu je “ugrađen pacemaker za stabilizaciju srčanog ritma”, postupak koji je “uspješno izveo tim kardiologa iz Poliklinike Gemelli”.
Ruini, koji je proglašen kardinalom prije više od 33 godine, za vrijeme pontifikata svetog Ivana Pavla II., oporavak će nastaviti kod kuće.
Istražno povjerenstvo Međugorja
U ožujku 2010. Vatikan je izvijestio o osnivanju međunarodne istražne komisije o Međugorju, podložnoj Kongregaciji – danas Dikasteriju – za nauk vjere (CDF).
Kardinal Ruini postavljen je na čelo te komisije, uz ostale kardinale, biskupe, stručnjake i stručnjake. U siječnju 2014. Komisija je dostavila svoje konačno izvješće koje nije službeno javno objavljeno.
Ipak, ugledni vatikansti objavili su kako je Vatikansko povjerenstvo za Međugorje koje predvodi kardinal Camillo Ruini utvrdilo je kako je prvih sedam ukazanja Blažene Djevice Marije u tom mjestu autentično, ali isto izviješće izrazilo je sumnju u autentičnost kasnijih ukazanja.
U lipnju 2015. talijanski vatikanist Gianluca Barile objavio je odluku Vatikana o navodnim ukazanjima Gospe iz Međugorja u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da se ne radi o nadnaravnim događajima; ali da će se vjernicima omogućiti da i dalje hodočaste u svetište tzv. Gospe.
Što je papa Franjo rekao o Međugorju
Papa Franjo je u veljači 2017. imenovao biskupa Henryka Hosera “posebnim izaslanikom” za Međugorje s “isključivo pastoralnim” ciljem.
U svibnju iste godine Sveti se Otac osvrnuo na to pitanje i rekao da “”sva ukazanja ili navodna ukazanja pripadaju privatnoj sferi, nisu dio uobičajenog javnog učenja Crkve.”
Papa Franjo rekao je da se u slučaju Međugorja “treba razlikovati prva ukazanja koja su vidjela djeca od ovih naknadnih ukaznja.
Što se tiče “navodnih trenutnih ukazanja”, nastavio je Papa, “izvješće ima svoje sumnje”. “Javiše volim Djevicu Majku, našu Majku, a ne Djevicu Šeficu telegrafskog ureda koja svaki dan u to i to doba šalje poruku. To nije Isusova Majka”.
Ipak u razgovoru s fra Alexandrom Awijem Mellom, tajnikom Papinskog vijeća za laike, obitelj i život objavljenom u knjizi “Ona je moja majka. Susret s Marijom” Papa je istaknuo da je čovjekova poslušnost Crkvi kriterij za razlučivanje kada se radi o navodnim ukazanjima, i isto kada je riječ o porukama i lokucijama (nutarnjim govorima) koje proizlaze iz tih “posebno darovanih ljudi”.
Tu je mislio na slučaj koji se dogodio dok je bio nadbiskup a usprotivio se sastanku o Međugorju (međutim, nije izrazio svoje mišljenje o autentičnosti ukazanja) jer je “jedan od vidioca objasnio cijelu situaciju i pri tome rekao da mu se Gospa treba ukazati u 16:30, tj. on je tvrdio da zna njezin raspored. Na to sam mu odgovorio: ‘Ne, ne želim o tome ovdje, ne u crkvi’.”
Papa je naglasio da “moramo razlikovati takve slučajeve, ali unatoč tome Bog čini čuda u Međugorju. Usred ludosti koja je zarobila ljudska bića, Bog nastavlja raditi čuda” rekao je Papa.
Isto tako, kaže da možda postoje i fenomeni koji su “osobnog” karaktera.
“Primam pisma, ali znam da su riječi u njima napisane više psihološke prirode. Moramo takve stvari jasno razlikovati. Ima nešto u Međugorju, to je sigurno. Ljudi ondje doživljavaju obraćenja. No, došlo je i do nedostatka razlučivanja, ne želim reći da je došlo do grijeha ali nedostatak razlučivanja je prisutan,” upozorio je.
