SUMARTIN – Ekipa koja stoji iza Udruge Sveti Martin iz Sumartina, objavila je neobičan zahjev u kojem traže, kako tvrde “legalizaciju plaže”.
– Oovim putem želimo javno istaknuti problem koji već godinama opterećuje malu plažu u Sumartinu – prostor koji su mještani sami uredili iz jednog potpuno zapuštenog i opasnog kamenitog terena.
Nekada neupotrebljiv, taj je dio obale zahvaljujući zajedničkom trudu lokalnog stanovništva pretvoren u sigurno i lijepo mjesto za kupanje koje koriste sve generacije – od male djece do starijih osoba. Plaža ne ometa nikakav promet, ne smeta nikome i služi isključivo za javnu upotrebu – pojašnjavaju iz Udruge.
– Neposredno uz plažu djeluje i vaterpolo klub koji svake godine okuplja 50 i više djece, dodatno potvrđujući koliko je taj prostor važan za razvoj sporta, zajedništva i zdravog načina života u mjestu.
Unatoč svemu tome, jedan pojedinac već godinama učestalo prijavljuje ovu plažu, stvarajući nepotrebne tenzije i nesigurnost među mještanima. Zato ovim putem tražimo od Lučke uprave da se navedena plaža legalizira, kako bi se konačno zaštitio trud lokalne zajednice i omogućilo njezino mirno korištenje.
Ova objava je potaknuta upravo iz želje da se plaža sačuva, zaštiti i zakonski prizna kao javno dobro – poručuju iz ove Udruge.
Pomorski redar nam je potvrdio da je dolazio više puta na prijave građana o samoinicijativnoj navodnoj nadohrani plaže te bi obično o svemu tek sastavio zapisnik. Ali, idemo vidjeti što o svemu kažu hrvatski zakoni i pravilnici koji su na snazi.
Zakon: “Morskom plažom upravlja jedinica lokalne samouprave”
Kod Sumartina, uočljiva su dva problema s kojim se lokalni stanovnici suočavaju. Prvi je pravni status samoinicijativnog nasipanja i “uređivanja” pomorskog dobra.
Inače, pravni status Pomorskog dobra, njegovu zaštitu, određivanje granica, evidenciju i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, uređuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, a četvrti dio ovog Zakona odnosi se samo i isključivo na plaže.
Plaže se dijele na prirodne, uređene i one s posebnim namjenama, a samoinicijativno nasipanje pomorskog dobra, ma kako rezultat bio oku (ne)ugodan, zakonski je strogo zabranjeno i prema starom zakonu, a po novom se to i specificira i kažnjava do 130 tisuća eura. Tako da to što neki smatraju “uređenjem”, ovaj zakon jasno klasificira kao devastaciju.
U članku 76. tako stoji da morskom plažom upravlja jedinica lokalne samouprave odnosno javna ustanova za zaštićene dijelove prirode u skladu s Planom upravljanja pomorskim dobrom odnosno Planom upravljanja pomorskim dobrom unutar zaštićenog dijela prirode ili koncesionar u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji, što znači da je u ovom slučaju Općina Selce, kojoj administrativno pripada Sumartin, dužna voditi računa o plažama i pomorskom dobru, pa i ovom dijelu plaže.
Jedinica lokalne samouprave odnosno javna ustanova za zaštićene dijelove prirode i koncesionar dužni su plažu štititi i održavati te osigurati zadovoljenje javnog interesa za korištenjem.
Članak 186. pak kaže da je inspektor pomorskog dobra ovlašten donijeti rješenje o zabrani korištenja pomorskog dobra ako u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi protupravno nasipavanje pomorskog dobra, gradnju i izvođenja radova na pomorskom dobru bez valjane pravne osnove ili poduzimanje zahvata u prostoru pomorskog dobra koji se prema posebnim propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a poduzimaju se bez valjane pravne osnove.
Zakon također kaže da morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima. Morska plaža ne smije se isključiti iz opće upotrebe.
U Lučkim područjima je zabranjeno kupanje
Drugi problem je lučko područje oko brodogradilišta i luke Sumartin, a između kojeg se smjestila ova umjetna plaža.
Ukoliko plaža nije izuzeta iz lučkog područja, onda tu ne bi smjelo biti kupanja. Dobar primjer je Zadar, gdje je gradska riva radi obnove europskim novcem, proglašena lučkim područjem, pa dok traje monitoring, tamo je trenutno zabranjeno kupanje.
U Hrvatskoj je kupanje unutar lučkog područja izričito zabranjeno temeljem nekoliko zakonskih i podzakonskih akata:
Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 72/2021)
Ovaj pravilnik jasno propisuje zabranu kupanja, plivanja i ronjenja u lukama i prilazima lukama, kao i u uskim vodenim prolazima i kanalima u kojima se obavlja plovidba:
“Zabranjeno je kupanje, plivanje i ronjenje u lukama i prilazima luka, uskim vodenim prolazima i kanalima u kojima seobavlja plovidba…
Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama (NN 90/2005)
Ovaj pravilnik također navodi da je kupanje, kao i druge sportske aktivnosti, u luci moguće samo uz posebno odobrenje tijela koje upravlja lukom i uz suglasnost lučke kapetanije:
“Kupanje se, kao i glisiranje, jedrenje na dasci, vuča ili učenje skijanja na vodi, može obavljati u luci samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost kaptanije..
Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN 144/2021)
Za unutarnje vode, zakon izričito zabranjuje kupanje, plivanje i ronjenje unutar lučkog područja osim ako nije drukčije određeno:
“Kupanje, plivanje i ronjenje zabranjeno je unutar lučkog područa….
Ukratko, zabrana kupanja unutar lučkog područja se odnosi na sigurnost plovidbe i zaštitu svih sudionika u prometu unutar lučkog područja. Izuzeci su mogući samo uz posebno odobrenje nadležnih tijela.
Može li se uopće Sumartincima izići u susret? Upit smo poslali nadležnima u Općini Selca i Županijskoj lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije, a odgovor ćemo objaviti, čim ga dobijemo.
Jurica Gašpar
