Ukrajinska vojska nema obrambenih sposobnosti da se suprotstavi ruskim projektilima Iskander, rekla je danas ruska državna tehnološka korporacija Rostec za TASS.
“Protivnik ne može odbiti udare Iskandera. Balistički projektil leti duž komplicirane i nepredvidive putanje ogromnom brzinom. Preopterećenje tijekom manevriranja znatno premašuje preopterećenje koje većina protuzračnih projektila NATO-a može podnijeti. Dakle, ukrajinska vojska nema mogućnosti da obori Iskandere. Protivnik može samo promatrati let ovih projektila i prihvatiti neizbježno uništenje svojih lokacija”, navodi se.
Priznanje Ukrajine
Ruska tvrtka je ovo objavila dva dana nakon što su ukrajinske snage također priopćile da im je sve teže presretati “modificirane” Iskandere. “Rusija je unaprijedila svoje balističke projektile radarskim mamcima i manevrima izbjegavanja, čineći ih potencijalno težima za presretanje čak i protuzračnoj obrani Patriot”, rekao je 24. svibnja glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ihnat nakon masovnog napada na Kijev. Ipak, tvrdi da su oborili 6 od 9 Iskandera.
“To komplicira (presretanje), ali ne čini presretanje nemogućim”, dodao je. “Mislim da naši partneri već rade na poboljšanju mogućnosti sustava. Let balističkog projektila duž takve kvazi-balističke putanje – kada projektil ne leti samo u ravnoj liniji kao da pada, već zapravo izvodi manevre u letu – otežava sustavu Patriot, koji izračunava točku presretanja pomoću softvera, da točno predvidi gdje će projektil biti”, prenosi ga Kyiv Post.
Blizu cilja?
K720 Iskander-M (NATO-ov naziv: SS-26 Stone) dizajniran je za uništavanje višecijevnih raketnih sustava, raketnih i protuzračnih obrambenih sustava, zrakoplova i helikoptera na aerodromima, zapovjednih mjesta i infrastrukture. Komplet brigade uključuje više od 50 objekata, uključujući lansere, transporter-punjač, zapovjedno-stožerna i vozila za održavanje. Ispaljuje balističke i krstareće projektile na domet od 500 km, a nose bojeve glave teže od pola tone. Iskander može nositi i nuklearnu bojevu glavu. Što se tiče preciznosti, vjerojatna kružna pogreška (CEP) je 5–7 metara (kada je spojena s optičkom glavom za samonavođenje ili 30–70 m u autonomnoj primjeni, prema The Army Recognition. Ukoliko je podatak točan, riječ je o vrlo preciznom projektilu. Općenito se smatra da je dobar CEP (Circular Error Probable) za balistički projektil 100 metara ili manje. To znači da bi 50% ispaljenih projektila trebalo pastu unutar kruga tog radijusa od cilja.
Ubojiti ruski napad na ukrajinski vojni kamp: Veliki broj mrtvih vojnika zbog ‘kretenskih zapovijedi’
