Rat u Ukrajini potresao je europski kontinent budeći ga iz udobnog višedesetljetnog sna o trajnom miru u Europi. Nakon početka rata u veljači 2022. godine i dugih godina demilitarizacije, europske zemlje su shvatile da je smanjenje vojnih ulaganja zbog iluzije o ‘trajnom europskom miru’ nakon Hladnog rata bila kobna greška koja se sada grčevito “ispravlja”.
Ključne stavke europske militarizacije su obnova vojne industrije i povrat vojnog roka kojeg, po svemu sudeći, neće zaobići ni Hrvatska. Švedska, koja nije ratovala više od 200 godina, vratila je obvezni vojni rok 2017. godine, uključujući i rodno neutralnu regrutaciju. Ovaj model sada postaje uzor za mnoge europske zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Velike Britanije.
Carsten Breuer, najviše rangirani časnik u Njemačkoj vojsci, istaknuo je da trenutno zamrznuto služenje vojnog roka prema ustavu obuhvaća samo mušku populaciju te da je nužno uvesti ravnopravnost među spolovima nakon adekvatne političke i društvene rasprave – prenio je njemački DW.
Kako Šveđani regrutiraju?
Švedska se pri početku godine službeno pridružila Sjevernoatlantskom savezu (NATO), pod pretpostavkom da je pridruženje NATO-u bolji jamac sigurnosti od tradicionalne politike neutralnosti s obzirom na najnovija događanja na kontinentu.
Švedksa kampanja regrutacije popraćena je temeljnom i intenzivnom informativnom kampanjom u kojoj se naglašavaju dobrobiti vojne službe za osobni razvoj i obrambenu strategiju zemlje – poznatu kao “potpuna obrana” – na korist cijelog društva. “Potpuna obrana Švedske postoji kako bi zaštitila našu demokraciju, naše interese i pravo da živimo kako želimo”, navodi se u jednoj brošuri. “Kao vojni obveznik dajete neprocjenjiv doprinos Švedskoj jer pridonosite osiguravanju te slobode” – prenosi Jutarnji list.
Svaki 18-godišnjak dobiva upitnik o zdravlju, obrazovanju i osobnim stavovima. Oni koji odgovore pozitivno prolaze mentalne i fizičke preglede. Nakon pregleda, kandidati prolaze seriju testova kako bi se procijenila njihova spremnost za vojnu službu. Oni koji se kvalificiraju prolaze obuku koja traje između 9 i 15 mjeseci. Odbijanje odgovora na upitnik može rezultirati novčanom kaznom ili zatvorom. Tako se od 2017. godine broj regruta udvostručio. Vlada planira dodatno povećanje broja na 10.000 godišnje. Naime, povratak vojnog roka i članstvo u NATO-u izazvali su značajnu promjenu u razmišljanju mladih Šveđana.
Odjek diljem Europe
Njemački ministar obrane Boris Pistorius predložio je selektivnu vojnu službu usmjerenu na dragovoljce. Planira se regrutacija 10.000 mladih godišnje nakon procjene oko 40.000 kandidata. Nizozemska i Velika Britanija također proučavaju švedski model s ciljem jačanja svojih vojnih snaga. Švedska naglašava važnost vojne službe za osobni razvoj i nacionalnu sigurnost, što uključuje širok raspon radnih mjesta u vojsci, od tehničara do zapovjednika.
Međutim, proces regrutacije nije toliko plodonosan svugdje u Europi. Primjerice, Latvija, koja uvodi obveznu vojnu službu suočava se s izazovima prisilne regrutacije koja može rezultirati nedostatkom motivacije među mladima. Stručnjaci poput Vincenza Bovea sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji, smatraju da prisilna vojna služba može oslabiti demokraciju i povjerenje u institucije. Stručnjak je dodao kako ne misli da opća vojna obveza može biti rješenje za europske vojske te da obuka od tri do devet mjeseci nije dovoljna da se nauče ni temeljne vještine i znanja.
Međutim, švedski model regrutacije, koji kombinira dobrovoljnu službu s obveznom procjenom i selekcijom, pokazuje se kao jedan od učinkovitijih načina za jačanje vojnih kapaciteta. Europske zemlje sve više gledaju prema Stockholmu kako bi pronašle inspiraciju za vlastite obrambene strategije u svjetlu rastuće prijetnje iz istočne Europe.
Njemačka vojska planira veliko jačanje pričuvnih snaga
