Svijet je ušao u novu eru militarizacije i nesigurnosti koja se osjeća na prostoru cijele Euroazije. Nije samo Europa u strahu od budućnosti; Južna Koreja također razmatra potrebu za većom vojnom neovisnošću zbog sve prisnijih odnosa između Sjeverne Koreje i Rusije – prenosi Financial Times.
Dok Europljani ulažu u naoružanje i regrutaciju vojnika, u Južnoj Koreji javljaju se sve češće rasprave o mogućnosti rada na vlastitom nuklearnom arsenalu. Naime, unatoč naprednoj tehnologiji, Južna Koreja ne posjeduje nuklearno oružje, oslanjajuće se na sve krhkiji savez sa Sjedinjenim Američkim Državama za održavanje stabilnosti. Međutim, geopolitičke promjene u regiji i potencijalni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, koji je sklon smanjenju američkog vojnog angažmana na Korejskom poluotoku, plaše sve više Korejaca koji počinju razmišljati o donedavno nezamislivom.
Nakon što je doveo u pitanje podršku Washingtona Tajvanu u sukobu s Kinom ukoliko ponovno osvoji Bijelu kuću na predsjedničkim izborima u studenom, Donald Trump ne pruža osjećaj sigurnosti ni ostalim državama koje strahuju od novih ratova. Poruka bivšeg američkog predsjednika je da se ne može računati na bezuvjetnu američku pomoć bez vlastitih ulaganja u sigurnost.
Javna podrška nuklearnom naoružavanju
Prema istraživanju Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje, 66% ispitanika u Južnoj Koreji podržava nuklearno naoružanje, što je 6% više nego prošle godine.
Također, 11% više ispitanika nego lani želi da Južna Koreja bude obrambeno samodostatna, umjesto da se oslanja na američku podršku. “Podrška južnokorejskom nuklearnom naoružavanju širi se i postaje sve čvršća”, izjavila je Sangsin Lee, istraživačica Instituta za Financial Times.
Tri su glavna faktora koja su dovela do ovih promjena: sve veća sofisticiranost sjevernokorejskog nuklearnog i balističkog programa, sve snažnije veze između Pjongjanga i Moskve te Trumpov stav prema savezništvu SAD-a i Južne Koreje. Trump je tijekom svog mandata više puta propitivao potrebu za stacioniranjem američkih vojnika na jugu Korejskog poluotoka, što je poljuljalo osjećaj sigurnosti u Južnoj Koreji.
Političke reakcije
Iako je broj političara koji otvoreno zagovaraju nuklearno naoružanje i dalje malen, neki istaknuti pojedinci počinju iznositi svoje stavove. Primjerice, Han Duck-soo, premijer Južne Koreje, prošlog je mjeseca izjavio da zemlja “trenutno nije u poziciji” razmotriti promjenu u nuklearnoj politici.
Međutim, konzervativni gradonačelnik Seula, Oh Se-hoon, koji se možda kandidira za predsjednika 2027. godine, pozvao je na hitnu promjenu nuklearne politike. “Nuklearnom oružju suprotstavlja se nuklearnim oružjem”, izjavio je. “Isključiva ovisnost o SAD-u rezultira znatnim ograničenjima u našoj sigurnosti.” Stručnjaci ističu da je ključno pitanje povjerenje između saveznika, koje je erodiralo.
Sjedinjene Države snažno se protive mogućnosti da Južna Koreja razvije vlastito nuklearno oružje, jer bi to moglo izazvati domino-efekt u regiji i ugroziti globalna nastojanja za sprječavanje proliferacije. Analitičari sugeriraju da bi jedna od opcija mogla biti raspoređivanje manjeg taktičkog nuklearnog oružja u Južnoj Koreji u sklopu tzv. dijeljenja nuklearnog oružja unutar NATO-a. Druga opcija je omogućiti Južnoj Koreji brzi razvoj nuklearnog oružja u slučaju potrebe. Kandidat za šefa stranke Moć naroda, Dong-hoon, izjavio je prošlog mjeseca: “Najmanje što bismo trebali učiniti je dovesti se do točke u kojoj možemo brzo postati nuklearna sila.”
Trump opet izaziva kontroverze: ‘Ne bih se osjećao previše sigurnim da sam Tajvan’
