Blagdan Uzašašća Gospodinova često ostaje u sjeni Uskrsa i Duhova. Ipak, on je neizostavan dio otajstva našega otkupljenja, jer Uzašašće nije samo završetak Kristovog zemaljskog poslanja, ono je kruna njegove muke, smrti i uskrsnuća.
Bez Uzašašća, naš put prema nebu ostaje nedovršen. Uzašašće je most između Uskrsnuća i Pedesetnice, ali još više , između Boga i čovjeka, zemlje i neba.
Isus nije uzašao kao duh, nego u tijelu, kao uskrsnuli Čovjek. To znači da je čovječanstvo po Kristu već proslavljeno u nebu.

Krist nas predstavlja pred Ocem
On je prvi koji je ušao u slavu Očevu i tako otvorio vrata raja koja su bila zatvorena grijehom. Sveti Pavao piše: „On je Prvorođenac od mrtvih… da u svemu bude prvi“ (Kol 1,18). To znači da za nama priprema mjesto: „U domu Oca mojega ima mnogo stanova… idem pripraviti vam mjesto“ (Iv 14,2).
U Poslanici Hebrejima piše da je Isus „ušao u samo Nebo da se sada zauzima za nas pred licem Božjim“ (usp. Heb 9,24). Krist je naš Veliki Svećenik, onaj koji je jednom zauvijek prinio žrtvu i sada trajno zagovara za nas.
Njegovo Uzašašće znači da imamo Zastupnika kod Oca – ne anđela, nego Čovjeka, Krista Isusa, koji zna naše slabosti, jer ih je i sam proživio.
Uzašašće Isusa i Uznesenje Blažene Djevice Marije: Ovo je bitna razlika
Uzašašće omogućuje silazak Duha Svetoga
Isus jasno govori: „Bolje je za vas da ja odem, jer ako ne odem, Branitelj neće doći k vama“ (Iv 16,7).
Krist uzašao, Duh sišao. Uzašašće otvara novo razdoblje, razdoblje Crkve, kada Duh Sveti djeluje u srcima vjernika, u sakramentima i u svijetu. Bez Uzašašća nema Duhova, a bez Duha nema posvećenja.
Uzašašće daje konačni smisao našem životu
Ako je Krist uzašao, to znači da je naš cilj, nebo. Kršćanin ne živi za ovaj svijet, nego u njemu hodi prema vječnosti.
Sveti Pavao kaže: „Naša je domovina na nebesima, odakle i Spasitelja iščekujemo“ (Fil 3,20). Uzašašće nas podsjeća: Ovdje smo prolaznici. Naš život ima smisla jer nas čeka punina u Bogu.
Uzašašće kao početak našeg vlastitog ”uzašašća”
Kristovo uzašašće nije samo događaj prošlosti, nego poziv za sadašnjost:
„Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu“ (Kol 3,1).
Svaki put kad ljubimo, opraštamo, molimo, svjedočimo vjeru – mi „uzlazimo“ prema Bogu. Živimo kao djeca neba.
Uzašašće Gospodinovo je jamstvo našeg uzdignuća. Ako je On uzašao i mi ćemo. Ako On zagovara imamo nadu. Ako nam je pripravio mjesto imamo smisao. Ako je poslao Duha imamo snagu.
Zato, ne gledajmo samo u zemlju. Uzašašće nas uči da podignemo pogled, jer Krist nas ne vodi samo kroz život, nego i u život vječni.
Uzašašće Isusa i Uznesenje Blažene Djevice Marije: Ovo je bitna razlika