Prema podacima Fine čak 47.722 građana ima prijavljenu mirovinu kao zaštićeno primanje, od čega je blokirano njih 27.612, piše portal Mirovina. Prema podacima HZMO-a, oko 1400 građana u mirovini ima ovrhu zbog alimentacije. Sudskih ovrha je dodatnih oko 1000, a sve ostale sežu preko 13.300, uz oko još 300 njih za fizičke osobe. Iz Zavoda za mirovinsko napominju da se evidencije vode na mjesečnoj razini po vrstama ovrha, no ne i po broju korisnika, jer mogu imati više ovrha.
Međutim dio ovrha provodi se preko Fine. U praksi ovršenici vrlo često i nakon deblokade zadržavaju zaštićeni račun jer ponekad ulaze i izlaze iz blokade. Dodajmo da ukupan dug građana koji imaju zaštićenu mirovinu što je isplaćuje HZMO iznosi 657 milijuna eura glavnice, prosječan dug za blokiranog građana koji je prijavio mirovinu kao zaštićeno primanje iznosi 37.437 eura. No kod ovih podataka, podsjeća portal Mirovina, treba uzeti u obzir znatan utjecaj malog broja građana s velikim pojedinačnim iznosima duga.
Mirovine se različito ovršuju, ovisno o iznosu i vrsti same ovrhe. Primanja manja od prosječne neto plaće u Hrvatskoj ovršuju se drugačije od onih koja nadmašuju iznos prosječne plaće. Klasično dugovanje na mirovinu manju od prosječne plaće naplaćuje se ovrhom na 25 posto primanja, a tri četvrtine ostaju zaštićene. Kada je riječ o naplati duga po osnovi zakonskog uzdržavanja, ovršuje se pola mirovine, a ako je riječ o uzdržavanju djeteta, samo 25 posto izuzeto je od ovrhe. Kod mirovina većih od prosječne plaće, dvije trećine izuzete su od klasične ovrhe, a kod uzdržavanja omjer je jednak kao i kod mirovina nižih od prosječne plaće, prenosi portal Mirovina.
