Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je na današnjoj sjednici tri ključne odluke kojima je osporio ustavnost niza zakona i odluka donesenih u Republici Srpskoj. Riječ je o zakonima koji su izazvali snažne reakcije u javnosti i međunarodnoj zajednici zbog potencijalnog kršenja temeljnih ljudskih prava i uzurpacije državnih nadležnosti.
Zakon o “stranim agentima” proglašen neustavnim
Odlukom broj U-6/25 Ustavni sud je utvrdio da Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, objavljen u „Službenom glasniku RS“ broj 19/25, nije u skladu s Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. Sud je ovaj zakon stavio izvan snage ab initio, što znači da nikada nije ni trebao imati pravnu snagu.
U obrazloženju se navodi da zakon neproporcionalno ograničava slobodu udruživanja, stigmatizira organizacije kao “agente stranog utjecaja” i nameće neopravdano restriktivan režim izvještavanja, kontrole i označavanja. Ustavni sud posebno je istaknuo sličnosti s ruskim Zakonom o stranim agentima, koji je već ocijenjen kao nespojiv s Europskom konvencijom. Također je upozoreno na nejasno definirane pojmove i nedostatak pravne zaštite.
Zakoni o neprimjenjivanju institucija BiH – udar na suverenitet države
Odlukom U-7/25 Ustavni sud je proglasio neustavnim više akata donesenih u Republici Srpskoj, uključujući:
Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH,
Zakon o dopuni Kaznenog zakonika RS,
Odluku o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka institucija BiH,
Te točke 3., 5. i 6. Zaključaka NSRS od 26. veljače 2025.
Sud je zaključio da se osporenim zakonima pokušava jednostrano ukinuti nadležnost države BiH u oblastima pravosuđa i sigurnosti, što je protuustavno. Istaknuto je da ni entitet ni entitetska skupština nemaju ovlasti jednostrano ukinuti primjenu državnih zakona ili institucija. Takve promjene moguće su isključivo kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, i to na temelju izričitih odredbi Ustava BiH.
U vezi s dopunama Kaznenog zakonika RS, kojima je uvedeno kazneno djelo “nepoštivanje odluka institucija RS”, Sud je naveo da je norma preširoka, nejasna i protivna načelima pravne sigurnosti i vladavine prava, jer bi omogućila kažnjavanje i za nepoštivanje nezakonitih ili neustavnih odluka.
Neustavno osnivanje Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća RS
U trećoj odluci, broj U-8/25, Ustavni sud je stavio izvan snage Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću RS, kao i Pravilnik o postupku kandidiranja i izbora njegovih članova. Sud je utvrdio da su ovi akti u izravnoj suprotnosti s državnim zakonodavstvom i Ustavom BiH.
Sud je podsjetio da je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH uspostavljeno sporazumom entiteta i zakonom Parlamentarne skupštine BiH, te da stoga nema pravne osnove da entiteti jednostrano uspostave paralelne pravosudne institucije. Osnivanje entitetskog VSTV-a ocijenjeno je kao pokušaj uzurpacije državnih nadležnosti, čime se narušava jedinstvo pravosudnog sustava BiH.
Poruka iz Ustavnog suda: “Ne postoje paralelne nadležnosti”
U svim odlukama, Ustavni sud jasno poručuje da entiteti nemaju pravo jednostrano mijenjati ustavni poredak BiH niti derogirati državne institucije. Podsjeća se da samo državni parlament može odlučivati o prijenosu ili vraćanju nadležnosti, a da je svako drugačije postupanje neustavno.
