Rusija je 2022. godine očekivala brz vojni uspjeh i uspostavu prijetnje koja bi odvratile treće zemlje od eventualne intervencije. Međutim, ta se vizija nije ostvarila. Umjesto toga, Putin se našao u dugotrajnom ratu iscrpljivanja. Ruska vojska, sada oslabljenog časničkog zbora i osiromašenih resursa, više nije u stanju zauzeti cijelu Ukrajinu. To znači da će, neovisno o ishodu rata, Ukrajina opstati kao susjedna zemlja Rusiji – piše pukovnik dr. N. B. Davis za poznati britanski think tank RUSI.
Prema njemu, rusko inzistiranje na neutralnosti i demilitarizaciji Ukrajine pokazalo se utemeljenim na pogrešnim pretpostavkama. Naime, predratna nesvrstanost Ukrajine pridonijela je nestabilnosti i nije spriječila rat. Nakon iskustva invazije, ratnih zločina i nuklearnih prijetnji, poslijeratna Ukrajina bit će nedvojbeno militarizirana.
Davis navodi kako bi NATO trebao postupno raditi na uključivanju Ukrajine u svoje redove, iako Rusija još nije prihvatila ovu novu stvarnost. Slična situacija dogodila se s ponovnim ujedinjenjem Njemačke u NATO-u krajem 1980-ih i početkom 1990-ih. Sovjetski Savez je prvotno zagovarao neutralnu Njemačku kao tampon zonu, no neutralna Njemačka bi se morala naoružati i možda težiti nuklearnom oružju. Uključivanjem Njemačke u NATO, ona je postala obvezana na kolektivnu vanjsku politiku, što je smanjilo potrebu za razvojem nuklearnog arsenala.
Dugoročni interesi Rusije
Nakon završetka rata, Rusija će imati susjeda koji će biti oprezan, ako ne i ogorčen generacijama. Neutralna Ukrajina morala bi biti naoružana te spremna za brzu mobilizaciju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je opisao poslijeratnu Ukrajinu kao ‘veliki Izrael’, gdje će sigurnost biti glavna politička briga. Ukrajina bi mogla razviti nuklearno odvraćanje kako bi osigurala svoj opstanak, što bi dodatno destabiliziralo regiju.
Uključivanjem Ukrajine u NATO, smanjila bi se potreba za razvojem neovisnog nuklearnog arsenala. Ukrajina bi bila obvezana na kolektivnu vanjsku politiku NATO-a i pod njegovim nuklearnim kišobranom, što bi povećalo sigurnost i stabilnost u regiji – navodi stručnjak.
Za Rusiju bi moglo biti bolje imati sigurniju, manje militariziranu Ukrajinu u NATO-u nego visoko militariziranu, neovisnu Ukrajinu s potencijalom za nuklearno naoružanje.
Neizvjesna budućnost
Rusija je tijekom sukoba u Ukrajini inzistirala na budućoj neutralnosti i demilitarizaciji zemlje. Moskva smatra da bi neutralna Ukrajina, koja nije članica NATO-a poslužila kao tampon zona između Rusije i Zapada, smanjujući mogućnost direktnog vojnog sukoba s NATO-om.
Rusija također vjeruje da bi neutralna i demilitarizirana Ukrajina spriječila širenje NATO-a prema njenim granicama, čime bi se osigurala veća regionalna sigurnost iz perspektive Kremlja. U srijedu je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro kritizirao mogućnost ulaska Ukrajine u NATO: “Nije slučajno da je glavni tajnik NATO-a (Jens) Stoltenberg otvoreno rekao da bi bio pozitivan scenarij ako bi se Ukrajina pridružila savezu 2034. Što znači da nikada neće”, rekao je ruski sigurnosni dužnosnik.
Ukrajina, koja je prošla kroz razorne sukobe i pretrpjela ratne zločine, vjerojatno neće pristati na neutralnost i demilitarizaciju, već će tražiti čvrste sigurnosne garancije, potencijalno kroz članstvo u NATO-u. “Do tog vremena nitko od sadašnjih čelnika NATO-a neće ostati na svojim dužnostima”, rekao je. “Sasvim je moguće da Ukrajina također više neće postojati” – izjavio je Medvedev.
Washington odbio ruski zahtjev za uklanjanje temeljnih uzroka ukrajinskog rata. Što slijedi?
