Ovo je veliki dan za Hrvatsku, a uz njega se veže jedan zanimljiv detalj o poznatom Splićaninu: “Sjećam se tog terora i te muke…”

Dan državnosti Republike Hrvatske obilježava se 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 1990. godine, što je označilo početak suvremene hrvatske demokracije i proces osamostaljenja. Nakon prvih višestranačkih parlamentarnih izbora u travnju i svibnju 1990., 30. svibnja iste godine konstituiran je novi Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Ovaj događaj označio je kraj jednopartijskog sustava i početak demokratskog poretka temeljenog na slobodnim izborima. Sabor je tada imao trodomnu strukturu: Vijeće općina, Vijeće udruženog rada i Društveno-političko vijeće, s ukupno 351 zastupnikom.

– Tekst se nastavlja nakon oglasa –

Ima jedan zanimljiv detalj

Na konstituirajućoj sjednici za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, a potpredsjednici su postali Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Također, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske izabran je Franjo Tuđman, a za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora Stjepan Mesić. Taj saziv Sabora donio je niz ključnih odluka koje su oblikovale budućnost Hrvatske: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990. godine. Vrijedi napomenuti da je bivši splitski gradonačelnik iz redova HDZ-a, Andro Krstulović Opara, jedini zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990. godine.

Prije nekoliko mjeseci za Dalmaciju Danas je povodom Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Krstulović Opara dao emotivnu izjavu te se prisjetio prošlih vremena.

“Ja sam kao mladić, kada bih prelazio u Trst s majkom za Božić kupiti kavu i bakalar, imali smo brkate zločeste milicionere koji su zafrkavali žene koje su se sedam-osam sati ‘drndale’ autobusom do Trsta da bi mogle kupiti nešto za Božić. Sjećam se tog terora i te muke i osjećaja građana drugog reda kada bi sa ‘jugoslavenskim pasošem’ bio ostavljen sa strane i gdje bi te po sat i sat i pol vremena ostavili sa strane i kopali ti po torbama. To je poanta cijele priče, i hvala Bogu da naša djeca to ne znaju. Zato kažem, našoj djeci bi to trebao biti samo jedan redak u udžbeniku, a nama podsjetnik kako treba čuvati državu koju smo teško i krvavo izborili”, rekao je između ostalog Andro Krstulović Opara za Dalmaciju Danas.

Organiziraju se prigodni programi

Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja od 1991. do 2001. godine. Izmjenama iz 2001., praznik je premješten na 25. lipnja, u znak sjećanja na odluku Sabora o proglašenju neovisnosti. Međutim, od listopada 2019. godine, Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja, kako bi se istaknula simbolika početka višestranačkog parlamentarizma i demokracije u Hrvatskoj. Povijest Hrvatskog sabora seže u srednji vijek. Prvi poznati sabor s očuvanim zapisnikom i zaključcima održan je 19. travnja 1273. godine u Zagrebu, pod nazivom Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis). Odluke tog sabora imale su zakonsku snagu i nazivale su se “statuta et constitutiones”.

Dan državnosti danas se obilježava svečanim ceremonijama, polaganjem vijenaca, kulturnim i sportskim događanjima diljem Hrvatske. U Splitu i drugim gradovima organiziraju se prigodni programi kojima se odaje počast povijesnim događajima i osobama zaslužnim za uspostavu hrvatske državnosti.