Na dan kada se obilježava 44. obljetnica smrti blaženog kardinala Stefana Wyszyńskog, papa Lav XIV uputio je dirljiv spomen ovom velikanu Crkve u Poljskoj, istaknuvši njegovo junačko svjedočanstvo vjere usred komunističkog progona.
U svjetlu Papinih riječi, mnogi se ponovno pitaju – zar ne bi isto priznanje trebalo uskoro stići i blaženom Alojziju Stepincu?
„Svojim žrtvovanjem i dijalogom radio je na jedinstvu Crkve i društva. Neka njegovo svjedočanstvo bude nadahnuće u brizi za Crkvu i domovinu“, kazao je Sveti Otac okupljenim vjernicima tijekom opće audijencije na Trgu svetog Petra.
Kardinal vjernosti i otpora
Stefan Wyszyński, poljski nadbiskup i kasniji kardinal, bio je neumorni branitelj slobode Crkve u najmračnijim danima komunističke represije. Rođen 1901. u tadašnjem Ruskom Carstvu, već kao dječak doživio je osobnu tragediju gubitkom majke, u kojoj je utjehu pronašao u Blaženoj Djevici Mariji.
Zaređen za svećenika 1924., doktorirao je kanonsko pravo te se brzo afirmirao kao intelektualac, profesor i pastoralni radnik. No upravo ulogom primasa Poljske od 1948. godine postaje simbol otpora komunističkom pritisku.
Kada su vlasti pokušale nametnuti svoje kandidate za biskupe, Wyszyński je jasno rekao „Non possumus!“ – „Ne možemo!“, odbijajući miješanje države u unutarnje poslove Crkve. Zbog toga je 1953. uhićen i proveo tri godine u izolaciji. Njegov otpor, tiho trpljenje i neumorna vjernost učinili su ga duhovnim vođom poljskog naroda, a njegov učenik i nasljednik bio je – sveti Ivan Pavao II.
Wyszyński je beatificiran 2021. nakon priznatog čuda po njegovu zagovoru, a njegova svetačka slava sve se više širi među europskim katolicima.
Paralele sa Stepincem
Hrvatskim vjernicima teško je ne povući usporednicu s blaženim Alojzijem Stepincem, zagrebačkim nadbiskupom i kardinalom, koji je također bio zatvaran zbog vjernosti papi i Katoličkoj Crkvi.
Stepinac je u Drugom svjetskom ratu osuđivao zločine svih totalitarizama, a osobito se isticao u pomoći Židovima, Srbima i drugim progonjenima. Nakon rata postaje glavna meta novog komunističkog režima u Jugoslaviji, te biva uhićen, osuđen u montiranom procesu i preminuo u kućnom pritvoru 1960., otrovan sporodjelujućim otrovom prema mišljenju mnogih istraživača.
Unatoč sveopćem uvjerenju o njegovoj svetosti, proces kanonizacije bl. Alojzija Stepinca zapinje na diplomatskim pitanjima i ekumenskim dijalozima, osobito u svjetlu odnosa sa Srpskom pravoslavnom Crkvom. Iako je Papa Franjo osnovao posebnu komisiju za dijalog o Stepinčevoj ulozi, konkretni rezultati još uvijek izostaju.
Molitva za zaštitu Hrvatske koju je Stepinac napisao Gospi: Molimo zajedno
Znak vremena?
Pohvala koju je Papa izrekao blaženom Wyszyńskom nije samo spomen na jednog sveca – to je priznanje Crkvi koja je preživjela komunizam, zahvaljujući hrabrosti pastira koji su znali reći „ne“ kad se tražilo da izdaju Boga.
Stepinac je učinio isto. I zato se mnogi pitaju: zar ne bi ista pravda i priznanje trebali uskoro doći i hrvatskom blaženiku? U Wyszyńskom je Crkva već prepoznala uzor vjernosti, koji nije pristao na ucjene ni lažne kompromise. Upravo ono što je Stepinac utjelovio – tiho, čvrsto i nepokolebljivo.
Obojica su platila cijenu vjernosti Kristovoj Crkvi – zatvorom, izolacijom, lažima i sumnjama. No obojica su ostala uz narod i istinu.
Nada koja ne postiđuje
Dok Poljska slavi svoga blaženika i raduje se sve većem širenju njegova kulta, Hrvatska i dalje čeka pravedno priznanje Alojziju Stepincu. Možda Papine riječi o Wyszyńskom, u ovom trenutku povijesti, nisu slučajne. Možda su poziv Crkvi da ne zaboravi one koji su iz ljubavi prema Kristu i svojoj zemlji bili progonjeni, ali nikada pokoreni. Jer svetost nije stvar politike. Svetost je – istina.
Proročka izjava patera Smiljana Kožula: ‘Doći će Papa koji će Stepinca proglasiti svetim’
