Ilustracija / hercegovina.info
Zakon o električnoj energiji Bosne i Hercegovine, kao i dugo najavljivana uspostava burze električne energije, i dalje su bez konkretnih pomaka. Nacrt zakona nije javno objavljen – ne nalazi se na stranicama Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, niti Ministarstva energetike Republike Srpske, a još nije uvršten ni na dnevni red Vijeća ministara BiH. Stručna zajednica zbog toga nije imala priliku analizirati njegove odredbe, što dodatno otežava proces.
Nema stručne rasprave bez javno dostupnog teksta
Kemal Obad, specijalist za energetsku ekonomiju iz međunarodne konzultantske kuće Trio Advisory, u razgovoru za Bloomberg Adriju upozorava kako bez objavljenog teksta nije moguće ozbiljno diskutirati o ključnim pitanjima – poput obaveza operatora prijenosa, tržišnih pravila ili zaštite potrošača.
„Sve dok tekst zakona nije transparentan i ne prođe javnu i parlamentarnu raspravu, sve procjene ostaju djelomične. To stvara prostor za nove političke zastoje, naročito u kontekstu izrazito decentraliziranog energetskog sektora u BiH“, kaže Obad.
Burza nije garancija izuzeća od CBAM-a
Jedna od najčešće spominjanih prednosti burze koja bi trebala biti smještena u Mostaru je mogućnost izuzeća BiH iz primjene CBAM uredbe Europske unije. No Obad naglašava kako je pogrešno vjerovati da je sama uspostava burze dovoljna. CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) podrazumijeva ispunjavanje kompleksnog seta kriterija – uključujući transparentno formiranje cijena, uspostavu tržišnih mehanizama, MRV sustav (praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija) i ETS (tržište emisijskih dozvola).
„Burza je ključna zbog transparentnog formiranja cijena, ali sama po sebi nije dovoljna. Cijena mora biti priznate vjerodostojnosti, mjerljiva i regulatorno provjerljiva, uz tehničku integraciju s tržištima EU“, kaže Obad.
Obad navodi kako će berza morati biti usklađena s europskim modelima – uključujući „day-ahead“ tržište (aukcije dan unaprijed) i „intraday“ (unutar dana). Transparentni kliring i jasno određene cijene za svaki kilovatsat ključne su komponente za europsko priznanje tržišta.
CBAM i rokovi: BiH kasni s ključnim koracima
Iako se CBAM nalazi u prijelaznoj fazi do kraja 2025., već 2026. bi moglo doći do obveze plaćanja CO₂ taksi. Europska komisija predlaže produljenje roka na 2027., ali to još nije usvojeno. U međuvremenu, BiH nije uspostavila MRV sustav ni ETS, što znači da bi izvoznici mogli snositi puni trošak emisija bez zaštitnih mehanizama.
Obad navodi tri najveće prepreke:
-
Nerealni vremenski okvir – Bez usvojenog zakona, očekivanje da će berza proraditi do kraja 2025. je iluzorno.
-
Zabluda o automatskom izuzeću – Sama burza ne isključuje obvezu plaćanja CBAM-a, bez MRV i ETS mehanizama.
-
Nedefiniran financijski model – Troškovi softvera, nadzora i kliringa iznose milijune eura godišnje, a još nije jasno tko ih snosi – država, elektroprivrede ili krajnji korisnici.
Koraci za napredak: zakon, platforma, operator, MRV i integracija
Da bi BiH napredovala, potrebno je:
-
Usvojiti nacrt zakona o električnoj energiji i javno ga objaviti.
-
Pokrenuti međunarodni tender za IT platformu burze.
-
Imati imenovanog tržišnog operatora (NEMO) s EU registracijom.
-
Usvojiti podzakonske akte za MRV i pripremiti ETS sustav.
-
Formalizirati tehničku i regulatornu integraciju s EU tržištem (market coupling).
Rok za testni rad najranije kraj 2026. godine
Obad upozorava da je, čak i uz optimalni razvoj događaja, prvi testni rad burze moguć najranije krajem 2026. godine – što znači da će izvoznici iz BiH, prema važećem planu, već početi plaćati CBAM takse prije nego domaće tržište uopće zaživi.
„Napredak je moguć, ali samo ako se svi procesi – zakon, berza, MRV, ETS, integracija i financijski model – razvijaju paralelno, uz politički konsenzus i potpunu transparentnost. Svako daljnje odugovlačenje ugrožava konkurentnost gospodarstva i poziciju BiH na europskom energetskom tržištu“, zaključuje Obad.
