Cijene zlata dosegnule su u srijedu novi rekord pod utjecajem nagađanja da bi američka središnja banka mogla sniziti ključne kamatne stope, a dodatni poticaj bio im je i trend pojačane kupnje središnjih banaka.
Cijena unce zlata porasla je na fizičkom tržištu za 0,2 posto, na 2.473,59 dolara. Nakratko je dosegnula i novi rekord, od 2.482,29 dolara.
Na američkom tržištu zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po 0,4 posto višoj cijeni, od 2.478,75 dolara po unci.
Trgovci su se okrenuli zlatu budući da ih je zabrinulo posustajanje kineskog gospodarskog rasta. U drugom tromjesečju kineski BDP porastao je za 4,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izvijestio je u ponedjeljak zavod za statistiku, uz kontinuirani pad tržišta nekretnina i posustalu osobnu potrošnju. U prva tri ovogodišnja mjeseca uvećan za 5,3 posto.
Tržišta nagađaju i da bi američka središnja banka mogla uskoro sniziti ključne kamatne stope budući da su potrošačke cijene u lipnju pale na mjesečnoj razini prvi puta od početka pandemije. Dolar je u takvom okruženju oslabio.
Fed bi na rujanskoj sjednici mogao sniziti ključne kamatne stope za najmanje četvrtinu postotnog boda, nagađaju trgovci, prema FedWatch Tool-u koji je osmislila savjetodavna tvrtka CME.
Predsjednik Feda Jerome Powell rekao je u ponedjeljak da tri podatka o inflaciji u drugom tromjesečju “u određenoj mjeri ulijevaju povjerenje” da se tempo rasta cijena kontinuirano vraća na ciljanu razinu, što bi se moglo protumačiti kao signal da se spremaju sniziti troškove zaduživanja.
“Čini se da je posve jasno da Federal Reserve namjerava sniziti kamatne stope u rujnu”, smatra Alex Ebkarian, i to je, po njegovom mišljenju, trenutno “katalizator” koji podiže cijene zlata.
Središnje banke istodobno kupuju više zlata, što se obično označava pojmom “dedolarizacije”, dodaje Ebkarian.
Potražnja na zapadnim tržištima, geopolitički rizici i moguće prijetnje recesije mogli bi u drugoj polovini godine podići cijenu zlata na 2.600 do 2.700 dolara po unci, procjenjuje.
