Ovo je prava istina o saharskom pijesku koji je sve češći nad Balkanom

Diljem južne i istočne Europe proteklih su mjeseci bile prisutne velike koncentracije saharske prašine. Težak zrak, mutno nebo koje je poprimilo sivkaste tonove, usprkos visokim temperaturama i sunčanom danu, prljave kiše koje ostavljaju prašnjave tragove po automobilima, postali su glavna zagonetka i novi izvor teorija zavjere na društvenim mrežama.

Meteorologinja Milica Đorđević izjavila je u Buka podcastu da je saharski pijesak u našim krajevima prirodna pojava iako puno češća ove godine nego što je to uobičajeno. „Jaka južna strujanja kod nas nisu ništa neobično. Ako su dovoljno jaka na svim visinama, zrak sa sjevera Afrike i Sahare s puno pijeska će doći i do nas. Tijekom ovog proljeća imali smo četiri ili pet priljeva saharskog pijeska u kratkom intervalu“ objasnila je Đorđević.

Jedan od izraženijih slučajeva dogodio se početkom travnja kada je jugo donio oblačn i sivo nebo prije nego što je kiša sve očistila. „Nije neophodno da vjetar bude jak u prizemlju, može biti jak u visini. Često imamo jake mlazne struje na većim visinama nego što ih osjećamo ovdje, tako da nema vjetra, a nebo je zamućeno. Možda to djeluje zbunjujuće, ali je sasvim prirodna pojava“ dodala je Đorđević.

Tajnica WMO-a: Ljudske aktivnosti utječu na prašinske oluje

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je objavila svoje godišnje izvješće o učestalosti pješčanih i prašinskih oluja i o njihovu utjecaju na društvo. U izvješću se navodi kako su koncentracije prašine u područjima koja su 2023. godine bila najteže pogođena bile iznad dugoročnog prosjeka, ali ipak nešto niže nego 2022. godine.

Svake godine oko 2 000 milijuna tona prašine uđe u atmosferu, zamućujući nebo i narušavajući kvalitetu zraka u regijama koje su udaljene i tisućama kilometara te utječe na gospodarstva, ekosustave, vrijeme i klimu. Jedan je dio toga prirodan proces, ali velik dio rezultat je lošeg upravljanja vodom i zemljištem.

“Moramo biti oprezni pred neprestanim uništavanjem okoliša te sadašnjim i budućim klimatskim promjenama. Znanstveni dokazi pokazuju da ljudske aktivnosti utječu na pješčane i prašinske oluje. Na primjer, više temperature, suša i veće isparavanje dovode do niže vlažnosti tla. Time se, u kombinaciji s lošim upravljanjem zemljištem, pridonosi češćim pješčanim i prašinskim olujama”, rekla je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.

Saharski pijesak ima i pozitivne efekte

No nije sve tako crno. Prijenos pijeska i prašine na velike udaljenosti preko oceana također je vrijedan izvor hranjivih tvari i važan je za međunarodno upravljanje ribarstvom.

Bilten WMO-a navodi novu studiju prema kojoj taloženje saharske prašine u otvorenim vodama Atlantika utječe na tunja prugavca opskrbljujući ih željezom, fosforom i elementima koji pogoduju rastu fitoplanktona. Dobivena nova organska tvar prenosi se preko hranidbene mreže, od malih riba do velikih predatora, pogodujući cijelom morskom ekosustavu.

DHMZ o neugodnoj vremenskoj pojavi: Ogromne količine ulaze u atmosferu, posljedice su velike