Investicije u kriptovalute smatraju se rizičnim, no izgleda da su im Slovenci i Hrvati izrazito skloni.
Prema podacima Eurobarometra, bitcoine i ostale kriptovalute kupuje 16 posto Hrvata. Po tome su drugi u Europskoj uniji. Prva je Slovenija s 18 posto. U prvih pet još su Luksemburg, Bugarska i Cipar.
Što se tiče zemalja s nižim razinama ulaganja u kriptovalute, zapažamo da su one većinom bogatije i razvijenije zemlje EU. Najmanje interesa za kriptovalute imaju Francuska, Njemačka i Italija, najveća gospodarstva EU.
Većina analitičara napominje da je bitcoin izuzetno volatilna vrsta imovine s visokom razinom rizika. Cijena bitcoina može značajno varirati u kratkom vremenskom razdoblju, što može utjecati na vrijednost ulaganja. No, vidimo, posebno posljednjih mjeseci kako se i ostale klase imovine, prvenstveno dionice, ali i klasične valute, itekako “njišu” u razdoblju globalne nesigurnosti koje je donijela Trumpova carinska politika. Glavna riječ koja opisuje sadašnju tržišnu situaciju je “nesigurnost”, a investitori od nje zaziru.
Jedan od najvećih domaćih autoriteta za tržište kapitala u širem smislu Milan Horvat pokušao je proniknuti u motive zašto mladi Hrvati preferiraju ulaganja u kriptovalute.
“Mladi ljudi u te dvije države žele se što brže uključiti u nove tehnološke i poslovno financijske procese te se pobrinuti za sebe bez očekivanja da to netko drugi učini za njih. U Hrvatskoj je to još izraženije te se je veći broj njih i iselio zbog toga. To utječe i na njihovu spremnost istraživanja svijeta digitalne imovine.”, poručuje Horvat.
Dodaje kako je bitcoin iznimno popularan među Hrvatima, ali ne postoje pouzdani podaci koji bi to kvantificirali pa se ne želi upuštati u nagađanja. Teško je proniknuti u to zašto Slovenci i Hrvati najviše ulažu u kriptovalute, no jedan od razloga mogla bi biti i snaga tehnološkog sektora.
Nikola Škorić, suosnivač i direktor Electrocoina, kaže da Hrvatska ima snažan tehnološki zamah, pa bi u tome valjalo tražiti pojačanu motivaciju za ulaganje u kriptovalute.
“Zemlja smo s dva globalno prepoznata jednoroga, Infobipom i Rimcem, koji nas stavljaju među vodeće tehnološke nacije u Europskoj uniji. Osim toga, najbrže rastuća banka u zemlji je digitalni igrač, Revolut, što potvrđuje da Hrvati sve više prate i vjeruju inovativnim financijskim rješenjima”, rekao je.
Škorić smatra da se rast cijene bitcoina i drugih kriptovaluta koji se dogodio potkraj prošle i početkom ove godine može protumačiti kao reakcija tržišta na Trumpova obećanja o povoljnoj regulaciji i poticanju razvoja kriptoindustrije. Škorić kaže da decentralizirana priroda bitcoina omogućava da ne bude vezan za tradicionalan financijski sustav.
Kaže da podatak da je oko 16 posto Hrvata ulagalo u kriptovalute daje naslutiti da se spremnost na usvajanje novih tehnologija prelijeva i na kriptosektor. “U zemlji koja vjeruje tehnologiji rast povjerenja u kriptoindustriju zapravo ima smisla i potencijala za daljnji razvoj”, ističe.
Još je neobičnija situacija sa Slovencima. Oni su, naime, četvrti financijski najpismeniji narod u Europi. Odmah iza Nizozemaca, Šveđana i Danaca. Istraživanje Eurobarometra o financijskoj pismenosti Europske komisije pokazalo je u najboljem slučaju da su dobri u teoriji, dok u praksi često rade suprotno. Možda je znati što je ispravno, a onda učiniti suprotno, veći grijeh od neznanja.
Iz istraživanja doznajemo i da su Slovenci rekorderi u ulaganju u kripto, a imaju i iznadprosječne police životnog osiguranja – ne znamo jesu li sklopljene u bankama uz stambeni kredit i obećanje niže kamate ili je riječ o policama investicijskog osiguranja. Imaju i najviše polica neživotnog osiguranja. Agenti osiguranja često ukazuju da imaju superosigurane automobile, ali ne i osigurane kuće. Malo je ulaganja u dionice, fondove i slično, iako naizgled vrlo intenzivno razmišljaju o dugoročnim ciljevima, jer se prema istraživanjima smatraju jednima od najsvjesnijih financijskih planera.
Ali u vrijeme rekordno visoke inflacije, pohranili su novac u banke i čak su bili spremni bankama plaćati pohranu jer također razumijemo vrijednost novca. Sad kad se banke “kupaju” u profitima i ne podižu pasivne kamate, naravno, pozivaju na ulaganja u slovenske dionice, a prije toga u nekretnine.
Osim decentralizacije, jedna od komparativnih prednosti kriptovaluta je i čuvanje vrijednosti, posebno to vrijedi za bitcoin. Često se bitcoin uspoređuje sa zlatom pa mnogi u njemu vide alternativu za tzv. zlatni standard.
“Ako pogledamo rast ETF-ova i u godinu dana su narasli na razinu iznad svih zlatnih ETF-ova zajedno. Moramo napomenuti da je to prvi val, ali možemo reći da je u ovom trenutku interes za kriptovalute jednak interesu za zlato. Mnogi vide bitcoin kao bolju alternativu za pohranu vrijednosti. Za razliku od zlata, kod bitcoina doista možemo vidjeti kolike su tržišne rezerve”, kaže Škorić.
Sa Škorićem se slaže i Milan Horvat.
“Bitcoin je tu da ostane i glavni je promotor nove digitalne imovine koja proizlazi iz tovrsne (digitalne) ekonomije. Trenutno je kao i sve na tržištu kapitala podložan nesigurnosti koju generira nova američka administracija Donalda Trumpa. Razvoj nove ekonomije te digitalizacija financijske industrije i raznih oblika dematerijalizirane imovine neminovno dovodi do rasta vrijednosti kriptovaluta, naravno onih koje imaju realan i poslovnoj zajednici koristan poslovni model. Trenutno se strahovi starijih i bogatijih generacija prelijevaju u zlato i razne stabilnije vrijednosne papire, a mlađi ulažu u bitcoin, što mu ne diže cijenu jer oni nemaju toliko kapitala kao stariji, ali vrijednost bitcoina ni ne pada jer se iz njega ne bježi kao iz mnogih drugih investicijskih kategorija. Stoga mislim da će tržište u jednom trenutku to prepoznati i honorirati novu generaciju dodatnim porastom vrijednosti njihovih ulaganja.”, jasan je Horvat.
Hrvatski biznismen Božidar Benko, CTO multinacionalne kompanije VuMedi, koji se iz Križevaca i Zagreba preselio u okolicu San Francisca, nedavno je otkrio sasvim neobične razloge zašto vjeruje u bitcoin.
“Odrastao sam siromašan, a mislim da je glavni razlog tome bila inflacija u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Zato volim odvojenost novca i države. Shvatio sam da bitcoin nije samo softver nego i svojevrsni društveni ugovor. Na alternativnim kriptovalutama sam se opekao. Volim bitcoin zato jer nema vođe ili lidera. To je otvoreni i decentralizirani kod.”, otkriva Benko u nedavnoj izjavi za Večernji list.
S druge strane, glas znanosti u vidu dr. Karla Vujeve, asistenta na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prije svega nas podsjeća da se tu ne radi zaista o valutama ili o novoj formi novca. Iznimke tako čine izolirani i promašeni pokušaji pretvaranja kriptovalute u zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja („legal tender”), kao što je bio slučaj u Salvadoru i Srednjoafričkoj Republici.
“Kriptovalute su prvenstveno špekulativna financijska imovina visoke volatilnosti, određenih subjektivnih prednosti – poput anonimnosti, recimo – i vrlo slabih fundamenata”, kaže Vujeva za Deutsche Welle.
“To znači da je potreban i oprez i odgovarajući regulatorni okvir”, dodala je, dok cijene kriptovaluta mogu i rasti i padati s obzirom na odvojenost suvremenih financijskih tržišta od realne ekonomije. Financijski mjehur na kripto-tržištu zasigurno postoji, no je li mu kraj ove godine, ovog desetljeća ili uopće u ovom životnom vijeku, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi. Primjerice, kako nam je pojašnjeno, bitcoin je svojom arhitekturom inherentno deflatoran prema van, pa cijene svih drugih roba i usluga imaju tendenciju padati naspram njega s obzirom na finalni iznos „coina” koji je moguće “rudariti”.
“Iz istog razloga, upotrebna mu vrijednost ima limes u nulu. Istovremeno, razmjensku mu vrijednost ne garantira suveren, što ga automatski čini špekulativnim i visokorizičnim”, opominje ovaj znanstvenik sa Sveučilišta u Zagrebu, ukazujući još i na to da bitcoin svojim dizajnom negira mogućnost tzv. LOLR-mehanizma, koji je apsolutno ključan za stabilizaciju financijskog sustava u poslovnim ciklusima posljednjih 150 godina. Karlo Vujeva povrh svega skreće pažnju na evidentni prostor za državnu regulaciju, s obzirom na potrebnu zaštitu nedovoljno upućene javnosti.
“Pritom, jedno je ulagati vlastiti kapital uz prihvaćanje rizika, a sasvim je drugo provoditi piramidalne ili Ponzi-sheme usidrene oko obećanja pogrešno imenovane kriptovalute kao – valute. No potrebno je naglasiti što bi mnogi pobornici kriptovaluta voljeli da one postanu. Naime, velik dio motivacije u pojavi i popularizaciji kriptovaluta je njihovo implicitno obećanje zamjene ili nadrastanja trenutnog institucionalnog okvira u kojem država, tj. središnja banka, i poslovne banke vode glavnu riječ”, drži ovaj ekonomist.
I dok je s jedne strane prednost bitcoina njegova decentraliziranost, u posljednjih godinu-dvije regulatorno okruženje poprilično se okrenulo u korist kriptovaluta. U Americi su odobreni priv ETF fondovi vezani uz bitcoin, i oni su odmah privuklki goleme količine kapitala, napose institucionalnih investitora.
Institucionalizacija bitcoina u Europi ipak ide puno sporije. Teško je stoga prognozirati kad bi HNB i druge europske središnje banke krenule u smjeru da bitcoin uvrste u rezerve.
“Teško je na to odgovoriti jednoznačno. Razlika je između pristupa USA s jedne strane i Kine te EU s druge strane. Amerika je razvila privatne stablecoine (npr. tether, USDC i slične), dok Kina i EU razvijaju digitalne inačice svojih valuta preko centralne banke. Ne treba smetnuti s uma da je FED privatna institucija pa USA nastavlja svojim putem, a EU i Kina svojim. Prvo idu na to, ali sam siguran da će u budućnosti u svima njima biti bitcoina, ali i nekih drugih digitalnih valuta kao dijelova rezervi svih banaka.”, kaže nam Milan Horvat.
I kad pitate najpoznatije hrvatske i slovenske bankare, najčešće ćete dobiti dvije vrste odgovora. Jedan “za javnost” i drugi “off the record”. Javno svi upozoravaju na nesigurnost kriptovalute, no s druge strane veliki broj prominentnih bankara i članovi njihovih obitelji aktivni su ulagači u neke od kriptovalute, najčešće bitcoin. Jedan od rijetkih koji je nedavno javno govorio o bitcoinu uravnoteženo, i bez “fige u džepu”, bio je prvi čovjek NLB Grupe Blaž Brodnjak.
“U svijetu u kojem središnje banke gube kredibilitet, a fiat valute se više ne uzimaju zdravo za gotovo, bitcoin se pojavljuje kao alternativa. No, kriptovalute su više od same tehnologije – one su ideologija. Decentralizacija znači slobodu, ali i odgovornost. To otvara vrata financijskoj uključenosti, ali istodobno potiče špekulacije i financijsku nejednakost. Ključno je pitanje hoćemo li uspjeti spojiti najbolje od oba svijeta: učinkovitost kriptovaluta i pouzdanost tradicionalnog bankarstva”, rekao je Brodnjak za AIDEA podcast.
U Sloveniji, slažu se sugovornici, postoje znatno zdravije okruženje za ulaganje u kriptovalute. Sjedište Horvatove tvrtke FIMA Crypto je u Ljubljani. Jasan je njegov odgovor na pitanje zašto je tome tako.
“Prvo sam FIMA Crypto osnovao u Hrvatskoj, ali tada ni jedna banka u RH nije htjela otvoriti račun za poslovanje kriptovalutama pa sam otišao u Sloveniju. Toliko o razvoju novih poslovnih prilika u Hrvatskoj u skladu s modernim tehnologijama i financijama. Žalosno, ali istinito.”, jasan je Horvat.
U Sloveniji je svojedobno postojala i jedna od većih kripto burzi. Jedna od najvećih svjetskih mjenjačnica kriptovaluta Bitstamp, čiji su tvorci Slovenci Damian Merlak i Nejc Kodrič, dobila je prije godinu dana novog vlasnika. Na web stranici američkog Robinhooda, platforme za internetsko trgovanje, objavljeno je da preuzimaju bivšu slovensku mjenjačnicu kriptovaluta, a posao je vrijedan oko 200 milijuna dolara. Završetak procesa akvizicije očekuje se u prvoj polovici 2025. godine.
“S akvizicijom, Robinhood će preuzeti Bitstampovu globalnu kripto razmjenu s maloprodajnim i institucionalnim klijentima diljem EU-a, UK-a, SAD-a i Azije”, objavili su Amerikanci.
Dodaju kako ih to stavlja u bolju poziciju za širenje izvan granica SAD-a.
Bitstamp su 2011. godine osnovali spomenuti Merlak i Kodrič, koji je postao jedan od najbogatijih Slovenaca nakon što je dio tvrtke prodao belgijskoj tvrtki NXHM. Kodrič je zadržao nešto manje od desetine tvrtke, ali je nakon sudske bitke bio prisiljen prodati svoj udio. Navodno je za to tada dobio oko 13,5 milijuna dolara.
Milan Horvat i u tome što je upravo u Sloveniji stvorena jedna od najvećih kriptoburzi vidi razlog jačeg slovenskog prihvaćanja kriptovaluta. “Pa već sama činjenica da su imali među prvima na svijetu kriptoburzu, koja je btw. danas najstarija na svijetu, govori da su kao društvo otvoreni za novo i da to mogu slobodno razvijati.”, zaključuje Horvat.
Umjesto zaključka, tekst završavamo regulativom. Sredinom travnja, slovensko Ministarstvo financija uputilo je u javnu raspravu Nacrt zakona o porezu na dobit od prodaje kripto imovine i Nacrt izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit od prodaje izvedenih financijskih instrumenata.
Zakonom o porezu na dobit od raspolaganja kripto imovinom ministarstvo želi slijediti međunarodnu regulativu ovog područja, koja ima za cilj veću uređenost, transparentnost i razmjenu podataka. Rekli su da Slovenija želi osigurati jasne propise za porezne obveznike uz što manje administrativnog opterećenja.
Zakon, koji bi stupio na snagu 1. siječnja 2026., oporezivao bi dobit fizičke osobe rezidenta Slovenije u poreznoj godini od prodaje kripto imovine. Otuđenjem se smatra zamjena kripto imovine za tradicionalnu valutu ili prijenos kripto imovine u zamjenu za robu ili usluge, ili bilo koji drugi prijenos kripto imovine drugoj osobi.
Raspolaganje ne uključuje razmjenu kripto imovine za drugu kripto imovinu, niti uključuje prijenos kripto imovine između novčanika istog imatelja.
Porezni obveznici bit će dužni voditi evidenciju stjecanja i otuđenja kripto imovine, zajedničku za sva držanja kripto imovine, te je na zahtjev dostaviti poreznoj upravi. Morat će svake godine podnijeti poreznu prijavu poreznim vlastima i platiti dospjeli porez. Porez se obračunava i plaća po proporcionalnoj stopi od 25 posto.
Prijedlogom se uvodi mogućnost dobrovoljnog pojednostavljenog obračuna poreza na dohodak od djelatnosti za pet godina unazad. U tom se slučaju porezna osnovica utvrđuje kao 40 posto zbroja vrijednosti kripto imovine na dan 31. prosinca 2025. i svih otuđenja kripto imovine u posljednjih pet godina, objasnili su.
Nadzor nad kriptovalutama širi se diljem svijeta. OECD je pripremio okvir za izvješćivanje o njima. standard CARF, koji prikuplja, izvješćuje i razmjenjuje informacije o klijentima pružatelja usluga kripto imovine. Prijedlog također sažima odredbe europske direktive koja pokriva izvješćivanje i automatsku razmjenu informacija između poreznih tijela zemalja EU-a o prihodima od transakcija financijskom kripto imovinom.
Predloženom dopunom Zakona o porezu na dobit od prodaje izvedenih financijskih instrumenata ispunjava se obveza iz Strategije razvoja tržišta kapitala u Sloveniji za razdoblje 2023.-2030. Ministarstvo je navelo da mu je cilj pojednostaviti propise i poboljšati jasnoću oporezivanja.
Dok ti instrumenti trenutačno podliježu različitim poreznim stopama ovisno o duljini držanja, prijedlogom bi se uvela jedinstvena stopa od 25%. Sada, primjerice, najviših 40% ako je dobit ostvarena otuđenjem izvedenog financijskog instrumenta prije isteka 12 mjeseci držanja.
