Ova staništa oduvijek su bila rastilišta za mnoge vrste riba, uključujući one s komercijalnom vrijednošću, a istovremeno pružaju brojne druge usluge ekosustavu, od biološkog uklanjanja do skladištenja ugljika. Zbog toga zaslužuju posebnu pozornost jer se smatraju prirodnim rješenjem za ublažavanje klimatskih promjena, objavio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Vegetacija igra najvažniju ulogu u tom procesu jer značajno pridonosi smanjenju štetnih posljedica degradacije.
– U sklopu projekta #CRADLES, koji vodi dr. sc. Sanja Matić Skoko, fokusirali smo se na vodenu vegetaciju važnih lagunarnih područja. Nedavno smo proveli uzorkovanje sedimentnih jezgri i močvarne vegetacije, u suradnji s talijanskim znanstvenicima iz Conisma – Consorzio Nazionale Interuniversitario per le Scienze del Mare
Uzorkovanje je provedeno na dvije lokacije unutar posebnog rezervata Pantan kraj Trogira, kojim upravlja Javna ustanova “More i krš” iz Splitsko-dalmatinske županije. Cilj nam je bio procijeniti učinkovitost dosadašnjih mjera zaštite u obnovi funkcije rastilišta, posebno u kontekstu sekvestracije ugljika.
Slične aktivnosti provode se paralelno i u Venecijanskoj laguni, Nacionalnom parku Amvrakikos, te u slatkovodnoj močvari srednjeg Podunavlja. Pilot-akcije izvodimo u bliskoj suradnji s partnerima kroz zajedničku provedbu i razmjenu iskustava, čime se osigurava ponovljivost i učinkovitost pristupa na međunarodnoj razini – objavili su iz Instituta.
D.G.
