Dok dio Jadrana u svibnju bilježi manjak gostiju u odnosu na isto razdoblje lani, Split je mjesec ipak zaključio s 2 posto više dolazaka i 1 posto više noćenja nego lani. Glavni motor rasta dolaze s druge strane Atlantika: broj američkih gostiju skočio je 23 posto, a Britanaca 11 posto – učinak sve gušće mreže povoljnih avio-linija prema Londonu i američkim čvorištima. Time su neutralizirani dvoznamenkasti padovi s njemačkog (-18 %) i francuskog tržišta (-14 %), gdje kombinacija visoke cijene boravka u Splitu i slabije gospodarske klime koči potražnju.
Na državnoj razini početak sezone nije toliko sjajan: prema podacima sustava eVisitor, Hrvatska je u prvih pet mjeseci zabilježila rast od tek 1 postotnog boda, dok su pojedine automobilom dostupne regije na kontinentu i sjevernom Jadranu završile u minusu. Istodobno se mediteranski konkurenti kreću u rasponu od blagog plusa do blagog minusa – bez izrazitih iskoraka:
Split je, za razliku od klasičnih “autodestinacija”, posljednjih godina postao izrazito avio-orijentiran. U svibnju je imao 18 % više međunarodnih sjedala nego lani, a najisplativiji putnici (SAD, Kanada, UK) sada čine gotovo trećinu svih noćenja u gradu. Visoke cijene smještaja i ugostiteljstva, koje su u prosjeku 17 % iznad prošlogodišnjih, pritom odbijaju tradicionalno ključne Nijemce i Francuze – goste sklone duljem boravku i vožnji automobilom.
Struktura gostiju: tko drži najveći udio?
Split je u svibnju 2025. primio ukupno 114 556 gostiju koji su ostvarili 306 084 noćenja. U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem to je porast od 3,6 % u dolascima i 2,3 % u noćenjima. Strani turisti i dalje dominiraju: njih 104 939 čini 91,6 % svih dolazaka i čak 94,1 % noćenja, ali vrijedi istaknuti i domaće goste koji su, zahvaljujući skoku od gotovo petine, ostvarili 9 617 dolazaka i 17 935 noćenja – očiti znak da „vikend u Splitu” postaje sve atraktivniji odabir i za same Hrvate.
Američki su turisti ubilježili 22 760 dolazaka i 52 577 noćenja, čime su zacementirali prvo mjesto s udjelom od gotovo petine svih posjetitelja i sedmine svih noćenja. Rast od otprilike 23 % u odnosu na lani oslanja se na nove direktne letove iz New Yorka i Toronta te na sve popularniji „workcation” model – više od trećine njihovih noćenja prelazi tjedan dana. Drugo mjesto drže Britanci; njihovih 11 968 dolazaka i 40 047 noćenja predstavlja stabilan dvoznamenkasti rast te potvrđuje da linije iz Londona i sjeverne Engleske kontinuirano pune kapacitete.
S druge strane, tradicionalno snažna njemačka baza pretrpjela je dvoznamenkasti pad: 7 856 dolazaka i 25 900 noćenja znače minus od oko 17 % i 18 % te signal mogućih recesijskih zadrški. Sličan trend, iako nešto blaži, bilježe Francuzi čiji je rezultat pao za 14 % u dolascima i 12 % u noćenjima. Kanadsko tržište, tiha zvijezda mjeseca, naraslo je za 14 % u dolascima i 17 % u noćenjima čime se probilo u sam vrh važnih emitivnih zemalja.
Poseban je interes usmjeren na tržišta koja Splitu gravitiraju cestovnim pravcima. Slovenci su se vratili dvoznamenkastim tempom: 947 dolazaka i 2 191 noćenje znače skok od 14 % i 17 % te potvrđuju da vikend-bijeg na Jadran ostaje nezaobilazna navika. Češka pokazuje sličnu dinamiku – 411 dolazaka i 1 169 noćenja donose rast od 18 % i 15 %, a prosječna dužina boravka raste, što sugerira da Česi više ne dolaze samo na kratke ture.
Slovaci su pak zabilježili osjetan pad dolazaka od 15 %, dok je broj noćenja ostao gotovo nepromijenjen (-4 %), što upućuje na kraće boravke radi pritiska cijena goriva i cestarina. Još izraženiji pad vidljiv je kod Mađara: 292 dolaska predstavljaju minus od trećine, a 864 noćenja padaju devet posto. Kombinacija inflacije i skupljih putnih troškova očito je presjekla dio potražnje iz Budimpešte i okolice.
Skupoća i slabija kupovna moć
Na listi rekordera rastom se izdvajaju Island s trostrukim povećanjem dolazaka, Meksiko s plusom od 44 % te Norveška i Bosna i Hercegovina s rastom od oko trećine. Suprotno tomu, Estonija bilježi više od pola manje dolazaka, Rumunjska gubi trećinu, dok Njemačka i Francuska, premda i dalje među pet najjačih, prvi put nakon duljeg niza godina bilježe dvoznamenkasti minus.
Njemački je promet potonuo 17,4 % u dolascima i 18,5 % u noćenjima, a francuski 14,2 % i 12,2 %. Riječ je o tradicionalno automobilskim tržištima osjetljivima na trošak puta i cijenu boravka: prosječna hotelska soba u Splitu u svibnju bila je 17 % skuplja nego 2024., dok su njemačke realne plaće -1,1 % niže nego lani. Nisu poznati podaci za Sloveniju, Mađarsku, Češku i Slovačku koji su oduvijek bili bitna tražišta za domaći turizma, no da se naslutiti da se događa pad na ovim tržištima, možda i značajan!
Švedska je skočila 27,5 % u dolascima, Bosna i Hercegovina 33,5 %, a Kanada 14 %. No prosjek duljine boravka kod tih tržišta kreće se između 2,6 i 3,3 noći, dok Finska – iako u padu od 20 % – i dalje drži najduži boravak od 4,1 noći. Kina je jedini veliki azijski izvor, ali s prosjekom od samo 1,6 noći funkcionira gotovo isključivo kao jednodnevni ili tranzitni posjet.
Što govore brojevi o potrošnji vremena i novca?
Amerikanci u prosjeku ostaju 2,3 noći, Britanci 3,3, a Nijemci 3,3; dakle, iako anglosaksonski gosti pune statistiku dolazaka, njihova kraća zadržavanja (posebno SAD) stvaraju pritisak na prihod po dolasku. Pritom gubitak Nijemaca i Francuza nije samo pitanje volumena nego i strukture potrošnje: riječ je o gostima koji, za razliku od „letećih” city-break posjetitelja, češće koriste restorane izvan strogog centra, plaćaju obilazak okolnih otoka i parkirališta, i ostaju dulje od tri noći.
Svibanjska statistika poručuje da Split živi na snazi avionskih linija. Kad one rastu – grad raste. No oslanjanje na kratke, cjenovno osjetljive city-break posjete nosi rizik volatilnosti ako se aviopromet poremeti. Istodobno, sve manji udio duljih boravaka iz srednje Europe zahtijeva hitno prilagođavanje cijena i kvalitete ponude, želi li se zadržati prihod po gostu i izbalansirati sezona. Visoke cijene bez jasne dodane vrijednosti već sada otklanjaju Nijemce i Francuze; zadržati ih može samo kombinacija konkurentne cijene i uvjerljivog sadržaja koji motivira boravak od četiri i više noći.
Split je, drugim riječima, pobijedio u svibnju – ali tek na bodove. Za konačnu pobjedu u sezoni trebat će mu širi repertoar od povoljnih avionskih karata.
Konkurentska tržišta
- Španjolska – je u travnju ugostila 8,6 milijuna stranaca, što je 10,1 % više nego lani; kumulativno je prvi kvartal na +7 %
- Grčka – je prva tri mjeseca zaključila s 5,4 % više dolazaka i 4,4 % više prihoda, poduprta sve većim udjelom američkih putnika
- Turska – je od siječnja do travnja privukla 10,59 milijuna stranaca, ali to je ipak 0,6 % manje nego 2024., unatoč skoku od 8 % u travnju
- Italija – računa na simboličan rast od 1 % noćenja ovo ljeto prema prognozi nacionalne udruge hotela
- Crna Gora – Službene svibanjske brojke još nisu objavljene, no sezona se za sada čini u razini lanjske
Moja reakcija na članak je…
