U nedavnom izvještaju međunarodne organizacije Human Rights Watch navedeno je da je Velika Britanija predložila BiH, Srbiju i Sjevernu Makedoniju kao moguće lokacije za centre za povratak migranata. Sličan prijedlog dolazi i iz Europske komisije. U Unsko-sanskom kantonu, koji je tijekom migrantske krize nosio najveći teret, s pažnjom prate kako će nadležni u BiH odgovoriti na ove inicijative.
U centru za migrante na Lipi kod Bihaća nešto je manje od 160 migranata.
”Želim otići u Francusku, granicu samo pokušavao prijeći tri puta, ali me uvijek policija vrati nazad”, kazao je Jamal iz Maroka.
A kada jednom dođu na željeno odredište, njihovi problemi time ne prestaju. Procedure dobivanja azila i stalnog boravka u europskim zemljama, gdje većina odlazi, značajno su pooštrene. Ilegalne migracije opteretile su Europu, pa su sve glasniji prijedlozi da ih deportiraju u zemlje Zapadnog Balkana, piše BHRT.
”BiH ima razloga za brigu zbog izjava koje stižu iz desničarskih populističkih političkih krugova u Velikoj Britaniji, ali i desničari iz Europe koji govore o deportacijama u treće zemlje o stvaranju zatvora, kampova u Albaniji, BiH, drugim zemljama koje su slabe karike i gdje oni požele isprobati svoju moć. To se ne smije dopustiti, to se mora obraniti”, kaže Petar Rosandić, predsjednik SOS Balkan Route.
Bosna i Hercegovina ostaje tranzitna zemlja za one koji traže sigurnost u EU, a tijekom 2023. više od četiri tisuće osoba vraćeno je iz država članica na osnovu sporazuma o readmisiji. Iz Službe za poslove sa strancima prijedloge koji dolaze iz Londona i Brisela ocjenjuju kao neutemeljene i neizvedive.
”Mi u ovom konkretnom slučaju imamo potpisan sporazum s Hrvatskom odnosno s EU, prema tome mi taj sporazum već provodimo i sve ono što je potpisano sporazumom što BIH ima obvezu, po tom pitanju mi to i realiziramo. Vidio sam u posljednje vrijeme da Velika Britanija nešto zagovara, da će BiH biti skladište za migrante, ustvari ne postoji nikakva zakonska mogućnost za tim”, izjavio je Žarko Lakota, direktor Službe za odnose sa strancima.
Na oprezu su i predstavnici vlasti USK.
”Naravno pratimo sve ove stvari koje se događaju, na Europskom nivou, te sve priče koje postoje oko izmještanja određenih migranata s prostora EU, Velike Britanije u neke treće zemlje, nije naša nadležnost, ali tu smo kao kanton itekako zainteresirani za taj problem, pratimo situaciju trenutačno nas po tom pitanju nitko nije kontaktirao…”, kaže Nijaz Hušić, premijer USK.
Zahtjev za zatvaranje kampa
Grad Bihać nedavno je uputio zahtjev državnom Ministarstvu sigurnosti o zatvaranju centra Borići, gdje su smještene obitelji s djecom.
”Potreba za privremeno prihvatnim centrom u Borićima više ne postoji, idemo u postupku tranzicije na njegovo gašenje, da ćemo zatvoriti, imamo takve najave i od Vijeća ministara. Ideja je bila da se privremeno zatvore, naša ideja je trajno”, rekao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.
Nekadašnjeg scenarija migrantske krize više nema, uvjeravaju nadležni. No, iz organizacije HRW poručuju da BiH i druge zemlje Balkana ne bi smjele biti tretirane, kako navode – kao skladište za migrante. Umjesto, toga, kažu, trebale bi uložiti više napora u razvoj funkcionalnih sustava azila i jačanje okvira za zaštitu prava migranata.
