Umjetna inteligencija već godinama mijenja pravila igre na tržištu rada, ali posljednjih mjeseci rasprava o njezinim posljedicama postaje sve glasnija i konkretnija. U središtu pozornosti našao se Alex Karp, izvršni direktor Palantira, tvrtke koja razvija napredne AI sustave za potrebe vlada, vojske i velikih korporacija. Karp je nedavno u razgovoru za CNBC upozorio: “Umjetna inteligencija može imati ukupan pozitivan učinak na tržište rada, ali samo ako se industrija i društvo jako, jako potrude da to i ostvare.” Dodao je i kako “moramo to sami izboriti, jer u suprotnom prijete duboki društveni potresi koje mnogi u elitama jednostavno ignoriraju”.
Karpova izjava dolazi u trenutku kada sve više mladih teško pronalazi prvi posao. Početničke pozicije, koje su nekoć služile kao odskočna daska za karijeru, sve češće nestaju pod pritiskom automatizacije i digitalnih asistenata. “Mi u tehnološkom sektoru ne smijemo zatvarati oči pred onim što ova promjena znači za običnog čovjeka”, naglasio je Karp, ističući da odgovornost nije samo na programerima i menadžerima, već na cijelom društvu.
Palantir se već godinama nalazi u samom vrhu primjene umjetne inteligencije u obrambenom i obavještajnom sektoru, a posljednjih godina širi djelovanje i na komercijalno tržište. Tako su nedavno sklopili partnerstvo s američkom tvrtkom TeleTracking, koja razvija platforme za upravljanje bolnicama i zdravstvenim sustavima. Ipak, Karp često kritizira vlastitu industriju zbog toga što prečesto rješava “trivijalne, ali rješive neugodnosti”, dok zanemaruje dublje društvene probleme. U eseju za The Atlantic, koji je napisao s pravnikom Palantira, Nicholasom Zamiskom, optužio je Silicijsku dolinu da je “napustila tradiciju suradnje s državom i okrenula se površnim inovacijama”.
No Karp nije jedini koji upozorava na mračnu stranu AI revolucije. Dario Amodei, izvršni direktor tvrtke Anthropic, nedavno je za Axios izjavio da bi umjetna inteligencija u sljedećih nekoliko godina mogla “izbrisati” i do polovice svih početničkih uredskih poslova. “Većina ljudi još ne shvaća da će se to dogoditi. Zvuči nevjerojatno, i ljudi jednostavno ne vjeruju… Mi, koji razvijamo ovu tehnologiju, imamo odgovornost biti iskreni o onome što dolazi”, rekao je Amodei. Procjenjuje da bi nezaposlenost izazvana AI-jem mogla porasti na između 10 i 20, iako trenutno u SAD-u iznosi oko 4,2.
Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, u nedavnom je intervjuu rekao da su “AI agenti danas poput pripravnika”, ali predviđa da će već iduće godine moći rješavati složene poslovne probleme i otkrivati nova znanja. “Mogu pomoći u traženju rješenja za izazove koji su vrlo kompleksni”, rekao je Altman, dodajući da će AI uskoro imati sposobnosti iskusnih inženjera.
Photo: Brendan MCDERMID/REUTERS
Jensen Huang, čelnik Nvidije, na konferenciji Milken Institute izjavio je da “radnici možda neće izgubiti posao zbog umjetne inteligencije, ali će ga izgubiti zbog nekoga tko koristi AI”. Po njegovu mišljenju, umjetna inteligencija će u sljedećih pet godina promijeniti barem petinu svih zanimanja, osobito onih rutinskih i ulaznih.
Iako vodeće figure tehnološke industrije ne nude jednostavna rješenja, slažu se u jednom – društvo mora djelovati brzo i odlučno. Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih ulaganja u obrazovanje, prekvalifikacije i prilagodbu školskih kurikuluma, mladi riskiraju ostati bez prilika za stjecanje iskustva i napredovanje. Povijest pokazuje da tehnološke revolucije mogu otvoriti nova radna mjesta, ali samo ako društvo pravovremeno prepozna izazove i uhvati se ukoštac s njima.
Karp ističe: “Samo zato što AI može biti koristan za radnu snagu, ne znači da će to automatski i postati. Moramo to izboriti.” Njegove riječi odjekuju među mladima koji traže svoje mjesto pod suncem, ali i među poslodavcima koji pokušavaju zadržati konkurentnost bez žrtvovanja ljudskog potencijala.
U konačnici, budućnost umjetne inteligencije ne leži samo u rukama inženjera i investitora. Pitanje hoće li AI postati alat za opće dobro ili izvor novih podjela ne smije ostati neodgovoreno. Hoćemo li prihvatiti izazov i izgraditi pravednije društvo – ili ćemo dopustiti da nas tehnologija još dublje podijeli – odluka je koja pripada svima nama, i ne trpi odgodu.
