Slovenija se pojavljuje kao neočekivani, ali sve vidljiviji diplomatski igrač u Africi s naporima koji se kreću od otvaranja novih veleposlanstava do zagovaranja napora u borbi protiv klimatskih promjena. Državni posjeti predsjednice Nataše Pirc Musar Keniji i Madagaskaru krajem svibnja i početkom lipnja dolaze nakon stalno intenzivnije strategije angažmana u Africi koju predvodi ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, piše BneIntelli News.
Posjeti su dio je srednjoročne strategije vanjske politike zemlje, u kojoj se navodi da Ljubljana “aktivno teži poboljšanju suradnje sa zemljama podsaharske Afrike na svim razinama, bilo izravno ili putem Europske unije”. U okviru strategije, Slovenija daje prioritet odnosima s Južnom Afrikom, Nigerijom, Etiopijom i Zelenortskim Otocima, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova. Ciljevi uključuju jači politički dijalog, dublje gospodarske veze i bližu razvojnu suradnju, posebno u znanosti i tehnologiji.
Stare afričke elite se sjećaju Nesvrstanih
Iako mala zemlja s nešto više od 2 milijuna stanovnika, Slovenija donosi mješavinu tehnološke kompetencije i humanitarnog etosa, uz svoje nasljeđe solidarnosti s Afrikom i drugim regijama u razvoju iz doba Hladnog rata i Jugoslavije.
“Obje naše zemlje dijele vjerovanje u multilateralizam, prepoznajući da mir, pravda i prosperitet ne bi trebali biti privilegija nekih na štetu drugih”, izjavila je Pirc Musar tijekom proslave Dana Madarake u Keniji u zaljevu Homa.
Slovenija je bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, osnivačica Pokreta nesvrstanih i jedna od rijetkih neafričkih članica Oslobodilačkog odbora Organizacije afričkog jedinstva. Te povijesne veze još uvijek ostavljaju trag, posebno među starijim afričkim elitama koje se sjećaju jugoslavenskog diplomatskog balansiranja tijekom Hladnog rata.
Ovaj put potaknuto trgovinom
Najveća država nekadašnje Jugoslavije, Srbija, također radi na produbljivanju veza s afričkim zemljama i drugim članicama Pokreta nesvrstanih. Danas je slovenska diplomacija u Africi manje definirana ideologijom, a više trgovinom i ulaganja. Obujam trgovine još uvijek je relativno nizak, iako raste; bilateralna trgovina između Slovenije i Kenije, na primjer, porasla je za 50% u 2024. godini i dosegla skromnih 2,7 milijuna eura.
U Nairobiju su Pirc Musar i njezin kenijski kolega William Ruto potpisali memorandum o političkoj suradnji i obećali dublju suradnju u raznolikim područjima poput umjetne inteligencije, farmaceutske proizvodnje i održive poljoprivrede – sve su to područja u kojima je Slovenija već jaka i želi se dalje razvijati, rekao je ministar financija Klemen Boštjančič u nedavnom intervjuu za bne IntelliNews.
Tijekom posjeta Pirc Musar Keniji, najavljen je slovensko-kenijski projekt digitalnog praćenja vodnih resursa, koji dijelom pokreće slovenski satelit. “Inspirirana sam što možemo pomoći u zaštiti vodnih resursa Kenije uz pomoć slovenskog satelita“, rekla je Pirc Musar. Takva partnerstva grade otpornost zajednice, jačaju znanje i promiču mir”, rekla je.
S bogatom pčelarskom tradicijom, Slovenija također surađuje sa Svjetskim programom za hranu na projektu uvođenja modernih pčelarskih praksi u sušom pogođenim područjima sjeveroistočne Kenije. Iz Kenije, putovanje Pirc Musar nastavilo se na Madagaskar, gdje je s predsjednikom Andryjem Rajoelinom potpisala memorandum o suradnji, a čelnici država izrazila su zajedničku predanost ublažavanju rezultata klimatskih promjena i razvojnoj pomoći.
Otvaranja ambasadi
Bio je to prvi državni posjet nekog slovenskog predsjednika toj otočnoj zemlji – potez kojim se namjerava “potvrditi solidarnost s najranjivijim stanovništvom otoka“, prema uredu predsjednice. Ovi posjeti na visokoj razini uslijedili su nakon napora najviše slovenske diplomatkinje Fajon, koja je u diplomatskoj ofenzivi diljem kontinenta. U posljednjih nekoliko godina, Fajon je posjetila Južnu Afriku, Etiopiju, Maroko i Benin, potpisavši niz memoranduma o razumijevanju i otvorivši nova veleposlanstva u Addis Abebi, a od lipnja 2025. i Rabatu.
Nakon otvaranja slovenskog veleposlanstva u Addis Abebi ovog proljeća, slovenska veleposlanica Kristina Radej izjavila je za Etiopsku novinsku agenciju da će taj potez značajno ojačati odnose Ljubljane s Etiopijom i regijom. Radej je spomenula “međuljudske kontakte” koji su doveli do “snažnog temelja povjerenja” koji datira još iz jugoslavenskog doba. U Beninu je Fajon potpisala prvi memorandum o političkim i diplomatskim konzultacijama sa svojim kolegom Olushegunom Adjadijem Bakarijem, ističući predanost Ljubljane proširenju dosega izvan etabliranih partnera. Maroko se također pojavio kao sugovornik. Tijekom razgovora u travnju 2025., Rabat i Ljubljana dogovorili su produbljivanje suradnje u obnovljivim izvorima energije, logistici i automobilskoj proizvodnji – sektorima u kojima Slovenija ima stručno znanje. Očekuje se da će nadolazeće otvaranje slovenskog veleposlanstva u Rabatu, koje se odražava na planove Maroka da otvori jedno u Ljubljani, dati “novi poticaj suradnji”, prema riječima dužnosnika.
🐝 In #Kenya, beekeeping is transforming lives.
With support from Slovenia, @WFP_Kenya is helping farmers like Daso grow food, earn income, and protect the environment — one hive at a time.🍯#WorldBeeDay 🐝 pic.twitter.com/E3LLdkgvTI
— WFP Africa (@WFP_Africa) May 20, 2025
Plin iz Alžira…
Slovenija je također razvila odnose s Alžirom, koji je postao važan dobavljač prirodnog plina južnoj Europi. U svibnju su slovenski dobavljač plina Geoplin i alžirski državni proizvođač plina Sonatrach potpisali produljenje ugovora o opskrbi prirodnim plinom, osiguravajući kontinuiranu i neprekidnu opskrbu plinom Slovenije u nadolazećim godinama. No, odnos nadilazi plin; dvije zemlje su nedavno poduzele značajan korak prema jačanju suradnje u svemirskoj tehnologiji nakon sastanaka na visokoj razini između Alžirske svemirske agencije (ASAL), slovenskog svemirskog ureda i predstavnika svemirskih industrija obje zemlje.
U međuvremenu, godišnja međunarodna konferencija Dan Afrike koja se održava u Sloveniji okuplja afričke i europske dionike u onome što dužnosnici opisuju kao forum za “međusobno razumijevanje i ojačanu suradnju”. Događaj je porastao i sada služi kao platforma meke moći za širi angažman Ljubljane u Africi. Afrika dobiva sve veću međunarodnu pozornost ne samo kao dobavljač sirovina – iako je to dio odnosa Slovenije sa zemljama poput Alžira – već i zbog ogromnih prilika koje su pred njom. UN predviđa da će subsaharska Afrika biti jedina svjetska regija s populacijom koja će nastaviti rasti do kraja ovog stoljeća. Afrika također ima neka od najbrže rastućih gospodarstava na svijetu, iako su potrebne značajne reforme kako bi ostvarile svoj puni potencijal.
Kad je riječ o tome što Slovenija nudi svojim afričkim partnerima, Ljubljana pojačava niše u kojima je posebno jaka, kao što su tehnologija, farmacija, održivost i pčelarstvo. Dok afričke zemlje traže raznolika partnerstva i veću ulogu u međunarodnim poslovima, poruka Ljubljane o zajedničkom multilateralizmu i znanstvenoj suradnji naišla je na prijem.
Slovenski parlament odobrio priznanje nezavisne i suverene Palestine
