Kanada će se susresti s NATO -ovim smjernicama za vojnu potrošnju do početka sljedeće godine i diverzificirati trošenje obrane daleko od Sjedinjenih Država, rekao je u ponedjeljak premijer Mark Carney, tvrdeći da Washington više ne igra prevladavajuću ulogu na svjetskoj pozornici.
Najava znači da će Kanada postići NATO -ov trošak od 2% bruto domaćeg proizvoda pet godina ranije nego što je ranije planirano.
“Naša vojna infrastruktura i oprema su ostarili, ometajući našu vojnu spremnost”, rekao je Carney. “Samo je jedna od naših četiri podmornica morska. Manje od polovice naše pomorske flote i kopnenih vozila djeluje. Šire šire, previše se oslanjamo na Sjedinjene Države.”
Prema podacima NATO -a, Kanada je procijenjena da troši 1,33% BDP -a na svoj vojni proračun 2023. godine, ispod cilja od 2% koji su države NATO -a postavile za sebe. Kanada je ranije rekla da je na putu da dođe do cilja NATO -a do kraja desetljeća.
“Naš je cilj zaštititi Kanađane, a ne zadovoljavati NATO računovođe”, rekao je Carney.
Kanada će uskoro ugostiti američkog predsjednika Donalda Trumpa i drugih čelnika na samitu grupe od sedam vodećih industrijaliziranih nacija u Alberti 15. do 17. lipnja, a prije NATO samita u Europi. Saveznici NATO -a spremni su povećati obvezu daleko od cilja od 2%.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je prošli tjedan da većina američkih saveznika u NATO-u podržava Trumpovu zahtjev da ulože 5% bruto domaćeg proizvoda u svoje potrebe obrane i spremni su još više povećati potrošnju sigurnosti.
Carney je rekao da namjerava diverzificirati nabavu Kanade i poboljšati odnos zemlje s EU.
“Više ne bismo trebali slati tri četvrtine našeg kapitalnog troška u Ameriku”, rekao je Carney u govoru na Sveučilištu u Torontu. “Ulagat ćemo u nove podmornice, zrakoplove, brodove, naoružana vozila i artiljeriju, kao i novi radar, bespilotne letjelice i senzore za nadzor morskog dna i Arktika.”
Kanada je raspravljala s Europskom unicom kako bi se pridružila pogonu EU -a kako bi prekinula svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama, s naglaskom na kupnju više obrambene opreme, uključujući borbene mlaznice, u Europi. Carneyjeva vlada pregledava kupnju američkih aviona F-35 kako bi vidjela postoje li druge mogućnosti.
“Stajali smo rame uz rame s Amerikancima tijekom hladnog rata i u desetljećima koje su uslijedile, jer su Sjedinjene Države igrale prevladavajuću ulogu na svjetskoj pozornici. Danas je to prevladavanje prošlosti”, rekao je Carney na francuskom, jednom od službenih jezika Kanade.
Dodao je da su padom Berlinskog zida 1989. godine Sjedinjene Države postale globalni hegemon, napominjući da je njegov snažni gravitacijski potez postao gotovo neodoljiv i učinio SAD “našem najbližoj saveznici i dominantnom trgovačkom partneru.”
“Sada Sjedinjene Države počinju unovčavati svoju hegemoniju: naplaćivanje pristupa svojim tržištima i smanjenje relativnog doprinosa naše kolektivne sigurnosti”, rekao je Carney.
Trumpovi pozivi da Kanadu postane 51. američka država razljutila su Kanađane, a Carney je osvojio posao premijera nakon što je obećao da će se suočiti s povećanom agresijom koju je Trump pokazao.
Premijer je rekao da “Novi imperijalizam prijeti.”
“Srednje se sile natječu za interese i pažnju, znajući da će, ako nisu za stolom, biti na jelovniku”, rekao je Carney.
Carney je rekao da je dugotrajni pogled da će Kanadski geografski položaj zaštititi Kanađane sve arhaičniji.
Europski saveznici i Kanada već su uložili mnogo u svoje oružane snage, kao i u oružje i municiju, otkako je Rusija 24. veljače 2022. pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.