Od 5. do 8. lipnja u Kninu je proslavljena 1100. obljetnice krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava (925.) i 950. obljetnica krunidbe posljednjega kralja cjelovitoga hrvatskog kraljevstva Dmitra Zvonimira.
Proslava je organizirana u okviru manifestacije Proslava Svehrvatskog Kraljevstva, koju su zajednički dogovorili čelnici pet kraljevskih gradova; Tomislavgrada, Knina, Solina, Biograda na Moru i Nina na radnom sastanku održanom prije dvije godine.
1.100 djece s krunama na glavi u mimohodu
Inicijator manifestacije je hrvatski književnik, skladatelj i umirovljeni časnik HV-a, prof. Ante Nadomir Tadić Šutra. U razgovoru za Dalmaciju Danas pojasnio je cilj manifestacije:
„Ovime smo htjeli ispričati priču od prvog hrvatskog kralja do posljednjeg velikog kraljevstva. Čak 1.100 djece s krunama na glavi je išlo u smotri ulicama Knina do igrališta HNK Dinara. Srednjoškolcima su se u mimohodu pridružili i učenici OŠ Domovinske zahvalnosti, učenici OŠ Dr. Franje Tuđmana, OŠ Kistanje, OŠ iz Marine te predškolska djeca Dječjega vrtića „Cvrčak“, opisuje nam Šutra.
Kliknite za pregled
Na igralištu su djeca formirala stilizirane brojke 1100 i 950, čime su simbolično obilježene važne godišnjice hrvatske povijesti. Taj impresivan prizor ovjekovječio je akademski fotograf Šime Strikoman milenijskim fotografijama. U realizaciji fotografije pomogla je i Javna vatrogasna postrojba Knin, čija je asistencija omogućila snimanje iz zraka.
„Ovo je prvi put da je u Hrvatskoj snimljena ovakva fotografija, i na to sam iznimno ponosan“, dodao je Tadić Šutra.
Strikoman pak ističe kako nova milenijska fotografija donosi uzvišeni trenutak.
„Nakon prijašnjih Milenijskih scena u Kninu, poput „Milenijske krune kralja Zvonimira“, konjanika kralja Tomislava i impresivnog obilježavanja 30. obljetnice Oluje uz povijesne hrvatske postrojbe, nova Milenijska fotografija donosi uzvišeni trenutak – zahvalu i čast crkvi koja se u proteklom desetljeću upisala u srce grada i vjernika cijele Hrvatske“, poručio je.
U proslavi Svehrvatskog kraljevstva prisustvovali su i predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Italije, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Sj. Makedonije i Crne Gore, Srbije i Kosova kao i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osim njih, proslavi su nazočili i predstavnici iz susjedne nam BIH.
Kraljica Jelena i kralj Zvonimir
Poseban trenutak proslave bio je mimohod povijesnih postrojbi od Trga do Crkve Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, predvođen kraljevskom kočijom u kojoj su pristigli kralj i kraljica sa svojom pratnjom. U ulozi kralja Dmitra Zvonimira bio je upravo Tadić Šutra, dok je kraljicu Jelenu utjelovila glumica Barbara Alilović. Par je u kočiji s dva konja stigao pred crkvu, oživjevši tako važan povijesni trenutak.
Šutra naglašava kako je u sklopu programa na Kninskoj tvrđavi otkrivena spomen ploča svih jubileja uz 30. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja i 10. obljetnice posvete Crkve Gospe Velikog Krsnog Zavjeta.
Kliknite za pregled
Pripreme za manifestaciju trajale su pune dvije godine, a organizator se posebno zahvalio brojnim pokroviteljima koji su omogućili realizaciju ovoga svečanog događaja.
„Glavni pokrovitelj bio je MORH, uz podršku potpredsjednika Vlade Ivana Anušića, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu sa Zvonkom Milasom, Splitsko-dalmatinska županija i župan Blaženko Boban te Šibensko-kninska županija“, zaključio je prof. Ante Nadomir Tadić Šutra.
Podsjetimo, U crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu, dovršeno je sakralno umjetničko djelo koje prikazuje uskrslog Isusa, smještenom na zidu iza glavnog oltara, upravo u 10. obljetnici posvete kninske crkve.
„Upravo ova godina je posebno značajna za grad Knin, njegovu crkvu i hrvatski narod kada se obilježava niz važnih jubileja: 1.700 godina od Nicejskog sabora, 1.100 godina od krunjenja kralja Tomislava i splitskih sabora, 950 godina od krunjenja kralja Zvonimira , 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja te 10 godina od posvete kninske crkve. Središnja proslava održat će se 9. lipnja – na datum kada je 879. godine Hrvatsku prvi put priznao Vatikan.
Knin je jedan od pet hrvatskih kraljevskih gradova, a sve ove obljetnice govore o njegovom povijesnom, duhovnom i nacionalnom značaju“, kazao je kninski gvardijan fra Josip Gotovac.
PRVI HRVATSKI KRALJ
Legenda o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju početkom 10. stoljeća označila je ključni trenutak u formiranju Hrvatskog Kraljevstva. Ovaj povijesni događaj predstavlja temelj stvaranja današnje Hrvatske.
Papa Ivan X. poslao je Tomislavu pismo u kojem ga priznaje kao kralja i blagoslivlja njegovu vladavinu, što dokazuje rečenica „Dilecto filio Tamisclao, regi Crouatorum“, što u prijevodu na hrvatski znači – “Ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata“.
Ovo pismo, koje je izuzetno važno za povijest hrvatske crkve i države, potvrđuje Tomislavov kraljevski status i naglašava podršku Katoličke crkve njegovoj vladavini. Pod njegovom vladavinom, Hrvatsko Kraljevstvo doživjelo je značajan teritorijalni i politički rast. On je uspješno ujedinio hrvatske dalmatinske prostore s panonskim i prostorima današnje Bosne i Hercegovine.
Kralj Tomislav ostvario je ključnu pobjedu nad Mađarima u bitci na Dravi oko 925. godine, čime je učvrstio sjeverne granice svog kraljevstva i osigurao teritorijalnu stabilnost. Nedugo zatim, potukao je vojsku bugarskog cara Simeona, što se, prema povjesničarima, dogodilo negdje na prostoru istočne Bosne. Ove vojne pobjede osigurale su njegovu dominaciju i učvrstile Hrvatsku kao značajnu političku i vojnu silu tog vremena.
Uz vojne uspjehe, Tomislav je razvio snažnu flotu, koja je postala jedna od najmoćnijih na. Jadranu. Njegova pomorska snaga osigurala je kontrolu nad dalmatinskim gradovima i morskim putovima, što je dodatno učvrstilo gospodarsku i stratešku važnost Hrvatske.
Na prvom Splitskom saboru 925. godine ustanovljeno je 15 točaka kojima je uređeno crkveno stanje u državi. Ove odluke bile su presudne za daljnji razvoj crkve Hrvatskog Kraljevstva i njezinu organizaciju, osiguravajući ravnotežu između različitih dijelova zemlje. Na tom saboru bio je prisutan i kralj Tomislav.
Moja reakcija na članak je…
